ROP: JURGENSOVO IZVJEŠĆE ODGOVARA SLOVENIJI

LJUBLJANA,16. ožujka(Hina) - Ljubljanska banka i njezini dugovi deviznim štedišama s područja bivše Jugoslavije u Sloveniji su u utorak bili tema dana zbog izvješća nizozemskog izvjestitelja Erika Jurgensa koji je Vijeću Europe preporučio formiranje fonda solidarnosti za obeštećenje štediša, te zbog posjeta Vijeća ministara BiH Adnana Terzića koji je na susretu sa slovenskim kolegom Antonom Ropom taj prijedlog ocijenio "za sada neprihvatljivim" za svoju državu i štediše Ljubljanske banke Sarajevo.#L# "Jurgensovo izvješće za Sloveniju je vrlo dobro, potvrđuje neka naša ranija nastojanja i otvara mogućnost za skorašnje multilateralne razgovore", izjavio je Rop nakon susreta s Terzićem na Brdu kod Kranja. Slovenski je premijer podsjetio da je Slovenija pitanje stare devizne štednje kao sukcesijsko pitanje bivše Jugoslavije i ranije tretirala kao problem koji moraju riješiti države-nasljednice uz pomoć Europske unije, te dodao da potez Hrvatskog sabora koji je ratificirao sporazum o sukcesiji SFRJ i Jurgensovo izvješće omogućuju da uskoro dođe do multilateralnih razgovora o staroj deviznoj štednji pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Predsjednik Vijeća ministara BiH Terzić izjavio je pak da s Jurgensovim izvješćem još nije u potpunosti upoznat, ali da BiH odgovara formulacija iz izvješća po kojoj je pitanje dugova Ljubljanske banke pravno, a ne političko pitanje. Inače, Terzić je dodao da će Slovenija i BiH nastaviti rješavati pitanje štednje štediša Ljubljanske banke Sarajevo na bilateralnoj razini, osnivanjem stručnih komisija, a za BiH fond u kojemu bi sredstva solidarnosti za štediše osiguravale Slovenija, Hrvatska, BiH i Makedonija "za sada nije prihvatljiv". Vođa slovenske parlamentarne delegacije koja je u ponedjeljak u Parizu bila na na sastanku odbora Vijeća Europe za pravna pitanja, koje je prihvatilo Jurgensov izvještaj o Ljubljanskoj banci i njenim štedišama u BiH, Hrvatskoj i Makedoniji Roman Jakič, u utorak je održao konferenciju za novinare na kojoj je izrazio zadovoljstvo konstatacijama iz Jurgensova izvješća i prijedlogom o formiranju "fonda solidarnosti" za stare štediše na području bivše Jugoslavije. Stvaranje takvog fonda postalo bi moguće ako se Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, na kojemu su štediše zbog svojih depozita tužile "staru" Ljubljansku banku, proglasi nenadležnim za taj slučaj, ali osim toga morali bi biti ispunjeni još neki uvjeti, pojasnio je Jakič. Po njegovim je riječima potrebno utvrditi jesu li istinite tvrdnje da su iz Ljubljanske banke Sarajevo pred raspad Jugoslavije u Sloveniju prebacivana gotovinska devizna sredstva i gdje se ona sada nalaze, zatim treba utvrditi da li su Ljubljanskoj banci nakon osamostaljenja Slovenije bile ponuđene mogućnosti da nastavi sa svojom djelatnošću u državama-nasljednicama i što je s potraživanjima Ljubljanske banke u tim državama. Jakič je ponovio tvrdnje predstavnika slovenske vlade za sukcesiju i "stare" Ljubljanske banke da dug tih poduzeća prelazi iznos dugovanja Ljubljanske banke štedišama. Direktor stare Ljubljanske banke Borut Ožura izjavio je u utorak za poslovni dnevnik "Finance" da bosansko-hercegovačka vlada snosi obveze prema štedišama Ljubljanske banke Sarajevo, pa bi im za njihove uloge trebala i jamčiti. (Hina) xfl ydv