POSLOVNI PREGLED BROJ 360

POSLOVNI PREGLED broj 360 18.- 25. ožujka 2004. SADRŽAJ: REVIZIJA PRIVATIZACIJE: I ŠESTO IZVJEŠĆE POTVRĐUJE ISTE NEPRAVILNOSTI ČOBANKOVIĆ: VODA POSAO BUDUĆNOSTI I VELIKA ŠANSA ZA HRVATSKU SVJETSKI DAN VODA: U HRVATSKOJ PIJEMO ZDRAVU VODU ČOBANKOVIĆ: NUŽNO POVEĆATI PROIZVODNJU POVRĆA ODRŽAN SASTANAK MINISTRA VUKELIĆA S PREDSTAVNICIMA HUP-A U 2003. OD POTROŠNJE TURISTA U HRVATSKOJ 6,3 MILIJARDE DOLARA U HRVATSKOJ U VELJAČI 326.029 NEZAPOSLENIH ZAPOSLENI U HRVATSKOJ: 15,5 POSTO VSS, 41 POSTO SA SSS DSZ: 4 POSTO ZAPOSLENIH S PLAĆAMA DO 1.500 KUNA GFK: VEĆINU STANOVNIKA HRVATSKE NE SMETA ŠTO TRGOVINE NE RADE NEDJELJOM TVRTKE RELATIVNO SLABO OCJENJUJU EFIKASNOST POSLOVNIH UDRUŽENJA U 2003. U NAUTIČKIM LUKAMA OSTVAREN 18,2 POSTO VEĆI PRIHOD U SIJEČNJU NASTAVAK DINAMIČNE GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTI VARAŽDINSKA BANKA PRIPAJA SE ZAGREBAČKOJ BANCI PBZ JEDNA OD NAJBOLJIH BANAKA TRANZICIJSKIH ZEMALJA PO GLOBAL FINANCE HNB INTERVENIRALA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU HNB: DODATNI POTEZI ZA VEĆE FINANCIRANJE PRORAČUNSKOG DEFICITA ERSTE&STEIERMAERKISCHE S LEASING: LANI POTPISANO 2.517 UGOVORA INA: MOTORNI BENZINI POSKUPLJUJU ZA PROSJEČNO 3,9 POSTO, DIZELI ZA 3 POSTO INA PREDSTAVILA SINTETIČKO ULJE ZA MOTOCIKLE "INA 4 BIKE" PODRAVKINI MESNI PROIZVODI ZA IZVOZ NA AMERIČKO TRŽIŠTE PODRAVKA PREUZIMA DISTRIBUCIJU BELUPOVE KOZMETIKE PODRAVKINA MESNA INDUSTRIJA DANICA ULAŽE U PROIZVODNE KAPACITETE "ĐURO ĐAKOVIĆ" NAKON DESET GODINA S POZITIVNIM REZULTATOM ATLANTSKA PLOVIDBA U KOREJI GRADI DVA BRODA GRAWE HRVATSKA: LANI ZARAČUNATA PREMIJA OD 323,95 MILIJUNA KUNA U HOTELU ARCOTEL ALLEGRA ZADOVOLJNI REZULTATIMA U PRVIH OSAM MJESECI RADA U PUTNIČKOJ AGENCIJI KOMPAS OČEKUJE DOBRU TURISTIČKU SEZONU PROPLIN PLANIRA INSTALACIJU 100 POKRETNIH PUNIONICA AUTO PLINA KATSU: SVJETSKA BANKA OSTAT ĆE AKTIVNO UKLJUČENA U SURADNJU S HRVATSKOM SASTANAK PREDSTAVNIKA AZTN I SLOVENSKOG UREDA ZA ZAŠTITU KONKURENCIJE GRUPACIJA PIVA, SLADA I HMELJA PRI HGK PREDLAŽE SMANJIVANJE TROŠARINA NA PIVO ZELENA AKCIJA OD VLADE TRAŽI PONIŠTAVANJE ODLUKE O GM PROIZVODIMA RIJEKA: POČETAK UVOĐENJA PROGRAMA POBOLJŠANJA KONKURENTNOSTI HRVATSKA POLJOPRIVREDA I TURIZAM - BOLJA SURADNJA ODRŽANA PRVA KONFERENCIJA O SAVJETODAVNOJ STRUCI 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA REVIZIJA PRIVATIZACIJE: I ŠESTO IZVJEŠĆE POTVRĐUJE ISTE NEPRAVILNOSTI Posljednja analiza revizije pretvorbe i privatizacije u 250 poduzeća potvrđuje ranije zaključke - procesom pretvorbe i privatizacije u većini slučajeva nisu ostvareni planirani ciljevi, smanjen je temeljni kapital tih tvrtki, više nego prepolovljen broj radnika, u većini nisu ostvareni razvojni programi, te je zabilježen niz nepravilnosti. Takvu ocjenu iznosi Državni ured za reviziju čije će se šesto po redu izvješće o reviziji pretvorbe i privatizacije naći i na predstojećoj sjednici Sabora. Izvješće se odnosi na reviziju pretvorbe i privatizacije u 250 poduzeća, obavljenu od početka lipnja do konca studenog 2003. Među tim tvrtkama su npr. i Viktor Lenac, tvrtke iz sustava Chromos i Gortan, Čazmatrans, Geofizika, splitski Konstruktor, više hotela, tvrtke kao riječki Rikard Benčić, rovinjski TDR, zagrebačka Školska knjiga, Tisak, karlovačka Tvornica plinskih turbina, kao i tri novinske kuće - Slobodna Dalmacija, Večernji list i Vjesnik. Državni revizori ističu da i iz analize podataka i za posljednjih 250 poduzeća proizlazi da procesom pretvorbe i privatizacije u većini slučajeva nisu ostvareni ciljevi iz Zakona o privatizaciji. To potkrepljuju podatcima da je vrijednost kapitala tih društava u vrijeme obavljanja revizije manja je za 12,99 posto u odnosu na vrijednost u vrijeme pretvorbe (sa 3,5 milijardi maraka na nešto više od 3 milijarde); smanjen je ukupni broj zaposlenika za 59.924 (sa 93.194 na 33.270); 76 društava, ili njih 30,4 posto završilo je u stečaju, a više polovice društava, ili njih 56,8 posto (142 tvrtke) nisu ostvarile razvojni program. Revizija je pokazala da je u većini društava, njih 200, utvrđeno 495 nepravilnosti, pri čemu kod 180 tvrtki te nepravilnosti nemaju obilježja kaznenog djela ili prekršaja, dok postoji osnovana sumnja da 84 nepravilnosti imaju obilježja kaznenog djela, a 91 obilježja prekršaja. ČOBANKOVIĆ: VODA POSAO BUDUĆNOSTI I VELIKA ŠANSA ZA HRVATSKU Posao prodaje vode jedan je od poslova budućnosti i velika šansa za Hrvatsku, istaknuo je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković na konferenciji za novinare, održanoj u petak Hrvatskim vodama, u povodom obilježavanja Svjetskog dana voda - 22. ožujka. Hrvatska je, napomenuo je, država bogata vodom, no te svoje potencijale ne koristi dovoljno, posebice kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Podaci pokazuju kako je od ukupno tri milijuna hektara poljoprivrednih površina u Hrvatskoj za navodnjavanje pogodno nešto više od 2,1 milijun hektara, a navodnjava se tek nešto više od 6.000 hektara poljoprivrednih površina. Stoga je, kazao je Čobanković, projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina od strateškog značaja za Hrvatsku, jer bez navodnjavanja nema ozbiljne proizvodnje. Podsjetio je i kako je hrvatska Vlada prošli tjedan imenovala Nacionalno povjerenstvo za projekt navodnjavanja, a idući tjedan bit će imenovan i stručni tim koji će ga voditi. Ministar je ponovo naglasio nužnost podizanja konkurentnosti domaće proizvodnje, jer je to jedini način da se odupremo uvozu. "Cilj nam je zadovoljiti vlastite potrebe i s vremenom svoje proizvode plasirati na strana tržišta", istaknuo je ministar Čobanković i naglasio kako razvoj poljoprivrede treba temeljiti na radno intenzivnim djelatnostima, poput voćarstva, cvjećarstva, povrtlarstva. Generalni direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović također je naglasio kako je voda najvažniji resurs za budućnost te da Hrvatska mora ulagati u vodoopskrbne sustave i sustave za navodnjavanje. SVJETSKI DAN VODA: U HRVATSKOJ PIJEMO ZDRAVU VODU U Hrvatskoj se prosječno godišnje laboratorijski pregleda preko 23.000 uzoraka vode za piće iz javnih vodovoda, a rezultati pokazuju da je preko 90 posto pregledanih uzoraka zdravstveno ispravno, rečeno je u petak u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana voda. U Hrvatskoj je lani bilo 6,1 posto neispravnih bakterioloških uzoraka i 7,2 posto neispravnih mikrobioloških uzoraka vode, rekao je biolog Slavko Šobot na konferenciji za novinare Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). U HZJZ-u kažu da su u Hrvatskoj izuzetno rijetke epidemije bolesti koje se prenose vodom za piće, a broj im se sve više smanjuje. Do njih dolazi uglavnom u manjim vodoopskrbnim sustavima nad kojima se rijetko obavljaju inspekcijski nadzori. Lani su zabilježene dvije do tri epidemije, i to najčešće gastroenterokolitis. Zahvaljujući geografskom položaju i reljefno-klimatskim osobinama našeg prostora, raspoložive količine vode u Hrvatskoj veće su nego u većini europskih zemalja. U Hrvatskoj, kaže Dadić, podzemne vode čine oko 12 posto ukupnih količina vode, što je znatno iznad svjetskog prosjeka, a također su znatno bolje kakvoće nego u razvijenim zemljama. ČOBANKOVIĆ: NUŽNO POVEĆATI PROIZVODNJU POVRĆA Jedan od strateških projekata razvoja hrvatske poljoprivrede svakako je povećanje proizvodnje povrća, istaknuo je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković na godišnjoj skupštini Zajednice udruga hrvatskih povrćara, održanoj u petak. Podatak da je Hrvatska prošle godine uvezla povrća za 63 milijuna američkih dolara dovoljan je pokazatelj koliki nam je interes za povećanje te proizvodnje, kazao je ministar. Uvoz se može smanjiti stvaranjem vlastite proizvodnje i stoga treba poticati razvoj upravo radno intenzivnih djelatnosti poput povrtlarstva, pojasnio je ministar. ODRŽAN SASTANAK MINISTRA VUKELIĆA S PREDSTAVNICIMA HUP-A Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić razgovarao je u srijedu s izaslanstvom Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge trgovine o mogućnostima suradnje Ministarstva i HUP-a, u prvom redu u izradi zakonske regulative u području koje se odnosi na trgovinu, priopćilo je u srijedu Ministarstvo. Predstavnici Udruge trgovine posebno su naglasili kako ne treba mijenjati postojeći režim rada nedjeljom u trgovinama. "Osnovna smjernica gospodarskog programa hrvatske Vlade je poticanje proizvodnje i izvoza, no također smo svjesni i značaja trgovine, i stoga smo uvijek spremni zajednički raditi na unaprjeđenju sadašnjeg stanja", rekao je ministar Vukelić. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U 2003. OD POTROŠNJE TURISTA U HRVATSKOJ 6,3 MILIJARDE DOLARA U Hrvatskoj je prošle godine, po najnovijim podatcima Hrvatske narodne banke, ostvareno 6,376 milijarde dolara od potrošnje inozemnih turista, što je za 67 posto više nego u 2002. godini. Te je podatke u utorak na sastanku hotelijera i poljoprivrednika u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka iznio državni tajnik za turizam Zdenko Mičić, naglasivši da su to podatci s kojima svi mogu biti zadovoljni. Pri sagledavanju podataka ostvarenog prihoda o turizma treba istodobno imati u vidu i određeni utjecaj pada tečaja dolara prošle godine od oko 20 posto. Iako su očekivani takvi podatci ohrabruju i pri očekivanju od ove sezone, te mogu biti poticaj za što bolju pripremu svima uključenih u turizam. Mičić je također naglasio da se trenutni buking stabilizira u odnosu na dva, tri tjedna prije, te da ide dobro na svim za hrvatski turizam važnijim inozemnim turističkim tržištima, a posebno uzlaznu putanju ima na tržištima Francuske, Slovenije, zemalja Beneluxa i Skandinavije. U HRVATSKOJ U VELJAČI 326.029 NEZAPOSLENIH Potkraj veljače ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 326.029 nezaposlenih osoba, što je za 0,3 posto ili za 1.064 osobe više u odnosu na prethodni mjesec, a za 36.579 osoba ili 10,1 posto manje nego u veljači 2003. U HZZ-u pritom naglašavaju kako je u veljači priljev u registriranu nezaposlenost bio veći od odljeva. U evidenciju nezaposlenih prijavile su se 20.624 osobe, što je 17,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Istodobno je odljev iz evidencije iznosio 19.560 osoba ili 11,3 posto manje nego istog mjeseca lani. Od toga je 11.064 osoba zaposleno (1,6 posto manje nego u veljači prošle godine), dok je 9.436 osoba brisano iz evidencije zbog ostalih razloga (14,5 posto manje nego u veljači 2003.) ZAPOSLENI U HRVATSKOJ: 15,5 POSTO VSS, 41 POSTO SA SSS Među zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj 15,5 posto ili 150 tisuća osoba je sa visokom školskom spremom, te 8 posto ili 77,4 tisuće s višim obrazovanjem, a najveći je udio, gotovo 41 posto, odnosno 395 tisuća onih sa srednjom stručnom spremom. Zanimljivo je da je najmanji udio među ukupno zaposlenima u pravnim osobama visokokvalificiranih radnika (VKV), svega 3,1 posto (ili samo 30,3 tisuće), dok je KV radnika 15,2 posto (ili 146,6 tisuća). DSZ: 4 POSTO ZAPOSLENIH S PLAĆAMA DO 1.500 KUNA Zračni prijevoz i proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme djelatnosti su u kojima su po podacima iz ožujka prošle godine najčešće isplaćivale iznadprosječne plaće, odnosno plaće više od 9.000 kuna, dok su u najniže prosječne plaće, ispod 1.500 kuna najčešće isplaćivane u štavljenju i obradi kože, roizvodnji odjeće i tekstila, preradi drva. GFK: VEĆINU STANOVNIKA HRVATSKE NE SMETA ŠTO TRGOVINE NE RADE NEDJELJOM Većinu stanovnika Hrvatske ne smeta što trgovine i šoping-centri ne rade nedjeljom, odnosno tek jedna od tri osobe ili njih 36 posto kažu da ih novi režim rada trgovina nedjeljom jako ili malo smeta. Pritom je najviše nezadovoljnih među studentima i službenicima, njih gotovo polovica, a najmanje među umirovljenicima (21 posto) i kućanicama (28 posto). Pokazali su to rezultati istraživanja GfK Centra za istraživanje tržišta koje je u ožujku provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.000 stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina. TVRTKE RELATIVNO SLABO OCJENJUJU EFIKASNOST POSLOVNIH UDRUŽENJA Hrvatske tvrtke relativno slabo ocjenjuju efikasnost poslovnih udruženja (PU), naročito neadekvatnost usluga koje pružaju, jedan je od glavnih nalaza istraživanja "Razvoj poslovnih udruženja u Hrvatskoj" kojeg je proveo Institut za međunarodne odnose (IMO) u suradnji s američkim Center for International Private Enterprise (CIPE). Prema rezultatima tog istraživanja svega 35 posto poduzeća drži da poslovna udruženja pružaju pravovremene i adekvatne usluge, a znatan dio tvrtki, njih 25 posto je bez čvrstog mišljenja o PU. To, ističu istraživači, govori u prilog tezi da još uvijek postoji dio poslovne zajednice koji ne prepoznaje ta udruženja kao važnog institucionalnog čimbenika u pružanju potpore poduzećima. Poslovna udruženja služe kao organizirana institucionalna podrška poduzetnicima - članovima u promicanju i zastupanju njihovih interesa, te su važan element poslovne zajednice. Pretpostavlja se, ističu iz IMO-a, da je u Hrvatskoj registriran značajan broj poslovnih udruženja, međutim, nedostaju potpuni podatci o njihovu broju, broju njihovih članova i organizaciji članstva, o vrsti i kvaliteti usluga koje pružaju. U 2003. U NAUTIČKIM LUKAMA OSTVAREN 18,2 POSTO VEĆI PRIHOD Hrvatske luke nautičkog turizma prošle su godine zabilježile 18,2 posto veći prihod nego u 2002., odnosno 269,8 milijuna kuna, a 71,3 posto od ukupnih prihoda ili 192,5 milijuna kuna ostvarena je od iznajmljivanja vezova, što je pak porast od 16,6 posto. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na 75 luka nautičkog turizma na morskoj obali, od čega je 48 marina i 27 ostalih luka. U tim je lukama u 2003. ukupno bilo 14.730 vezova. U tranzitu je u prošloj godini u hrvatskim nautičkim lukama bilo registrirano 181.183 plovila ili 6,1 posto više nego u godini prije, a većina tih plovila, 181.133, koristila je vez u moru, što je također porast od 6 posto. U SIJEČNJU NASTAVAK DINAMIČNE GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTI U Hrvatskoj je na početku ove godine zabilježen nastavak dinamične građevinske aktivnosti. Tijekom siječnja je, naime, u Hrvatskoj izvršeno građevinskih radova za 16,1 posto više nego u istim mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Statistički podaci o fizičkom obujmu građevinskih radova temelje se na odrađenim satima rada na gradilištima, te pokazuju da se prema vrstama gradnje u siječnju najviše radilo na novim građevinama - 60,3 posto ukupnog broja radnih sati. Na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju u prvom je mjesecu ove godine odrađeno 39,7 posto radnih sati. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE VARAŽDINSKA BANKA PRIPAJA SE ZAGREBAČKOJ BANCI Uprave Zagrebačke (ZABA) i Varaždinske banke sklopile su ugovor o pripajanju Varaždinske banke ZABA-i, a revizor pripajanja, KPMG Croatia izdao je i konačno verificirano izvješće o obavljenoj reviziji pripajanja, izvijestili su u petak iz Zagrebačke banke. Ugovor o pripajanju sklopljen je 17. ožujka ove godine, nakon donošenja internih odluka koje su mu prethodile, a KPMG Croatia svoje je izvješće izdao u četvrtak, 18. ožujka. Ugovoreni omjer zamjene dionica utvrđen je tako da će se za svakih osam redovnih dionica Varaždinske banke u zamjenu prenositi jedna redovna dionica Zagrebačke banke. U priopćenju Zagrebačke banke navodi se kako je "revizor pripajanja ocijenio da je taj omjer zamjene dionica primjeren, budući da primijenjena metoda na primjeren način u procjeni uzima u obzir fer vrijednost svake pojedine banke, kao i fer vrijednost društava u vlasništvu Zagrebačke banke, a koja su zasebno vrednovana kao dio procjene Zagrebačke banke". Dodaje se kako su "sudionici pripajanja i Revizor pripajanja suglasni u procjeni da se tržišna vrijednost dionica dviju banaka u vrijeme pripreme pripajanja i kretanje te cijene tijekom transakcije nisu odražavale niti odražavaju njihovu fer vrijednost". Ugovoreni omjer zamjene dionica, između ostaloga, oslanja se i na pretpostavku ukupne isplate dividende u visini od 120 kuna za jednu dionicu Varaždinske banke i oko 144,20 kuna dividende za jednu dionicu Zagrebačke banke, u skladu s odlukama glavnih skupština banaka o uporabi dobiti, koje će biti donesene prije pripajanja. Onim dioničarima Varaždinske banke, koji u skladu s navedenim omjerom zamjene ne bi stekli cijelu dionicu Zagrebačke banke, bit će isplaćena odgovarajuća gotovinska svota obračunata po procijenjenoj vrijednosti dionice Varaždinske banke u visini od 375 kuna za jednu dionicu Varaždinske banke. PBZ JEDNA OD NAJBOLJIH BANAKA TRANZICIJSKIH ZEMALJA PO GLOBAL FINANCE Privredna banka Zagreb jedna je od banaka tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe, te srednje Azije koje je američki financijski magazin Global Finance proglasio najboljima za 2004. godinu, priopćeno je u srijedu iz PBZ-a. PBZ je, kako se navodi, drugu godinu za redom dobila tu nagradu kao najbolja banka u Hrvatskoj. Nagrada za najbolje banke u zemljama srednje i istočne Europe dodjeljuje se 11 godina za redom. Kriteriji za dodjelu nagrada bili su, uz ostalo, rast aktive, profitabilnost, usluge kupcima, uvođenje inovativnih proizvoda, itd., a dodjeli nagrada prethodi temeljita analiza privreda zemalja u tranziciji, kao i svjetskih financijskih centara. Global Finance ugledni je američki financijski magazin koji se izdaje u New Yorku, a prisutan je u 160 zemalja svijeta. Magazin ima više od 50.000 pretplatnika, a njegova se čitalačka publika procjenjuje na više od 250.000 financijskih stručnjaka, navode iz PBZ-a. HNB INTERVENIRALA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u utorak na deviznom tržištu otkupivši na aukciji 59,3 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,422958 kuna za jedan euro. Riječ je o trećoj intervenciji središnje banke na deviznom tržištu ovog mjeseca - 9. ožujka je otkupljeno 55 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,546818 kuna, a 17. ožujka još 20 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,4975 kuna za jedan euro. HNB: DODATNI POTEZI ZA VEĆE FINANCIRANJE PRORAČUNSKOG DEFICITA Hrvatska narodna banka (HNB) izrazila je, u razgovorima vođenim proteklih dana s Ministarstvom financija i bankarima, spremnost na još neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje proračunskog deficita na domaćem tržištu, no, čini se da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija, saznaje se iz središnje banke na upit o različitim gledanjima HNB-a i Ministarstva financija o pitanju financiranja proračunskog deficita. Naime, poslovni dnevni list "Dnevnik" objavio je u četvrtak da HNB i Ministarstvo financija nakon višetjednih razgovora o financiranju deficita države nisu postigli dogovor, te da je Ministarstvo ustrajalo na financiranju deficita (najvećim dijelom) vanjskim zaduživanjem, iako je HNB predlagala veće domaće financiranje, jer strahuje od prevelikog jačanja kune. Iz središnje banke u četvrtak se doznaje da je HNB u tim razgovorima izrazila spremnost na još neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje proračunskog deficita u zemlji, pri čemu navode da su, primjerice, bili spremni na odgovarajuće izmjene odluke o 35-postotnoj pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim potraživanjima. Planiranim pokretanjem operacija na otvorenom tržištu, uz odgovarajuće usporavanje aktivnosti središnje banke na deviznom tržištu, i spomenutim dodatnim mjerama, ocjenjuju iz HNB-a, bilo bi moguće sveukupni ovogodišnji proračunski deficit isfinancirati na domaćem tržištu. U središnjoj banci smatraju da bi se na taj način mogao bitno usporiti daljnji porast inozemnog duga, s manje aprecijacijskih pritisaka na tečaj nego u slučaju inozemnog zaduživanja. No, poručuju također da odluka o tome nije na njima, te da im se čini da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija. Iz središnje banke podsjećaju i da su, sagledavajući sve raspoložive pokazatelje i procjene, već prigodom donošenja Monetarne projekcije za ovu godinu, iznijeli što su spremni učiniti na planu vanjskog zaduživanja i financiranja proračunskog deficita u zemlji. Hrvatska narodna banka projekciju monetarne politike usvojila je sredinom prosinca prošle godine, a ta je projekcija predviđala podržavanje gospodarskog rasta uz održavanje niske inflacije, što bi bilo moguće uz povećanje novčane mase za oko 10 posto. Glavnina tog prirasta trebala se ostvariti na temelju "operacija na otvorenom tržištu", odnosno kupovinom državnih vrijednosnica na sekundarnom tržištu od strane središnje banke, za što je pak preduvjet izdavanje državnih vrijednosnih papira. No, ključne pretpostavke za ostvarivanje takve projekcije bile su znatno smanjivanje proračunskog deficita, te pribavljanje većeg dijela sredstava za financiranje deficita na domaćem tržištu. U međuvremenu se pak pokazalo da te pretpostavke nisu ostvarene. Naime, Ministarstvo financija, pri izradi proračuna, izišlo je s procjenom stope rasta BDP-a od 3,2 posto (projekcije bivše Vlade bile su oko 4 posto), te s planiranim deficitom proračuna konsolidirane središnje države od 4,5 posto BDP-a. Osim toga, prema do sada u medijima objavljenim podatcima, ukupni proračunski deficit od 9 milijardi kuna najvećim bi se dijelom, 6,6 milijardi financirao inozemnim zaduživanjem. Tako se za travanj najavljuje izdanje novih euroobveznica, u vrijednosti 500 milijuna eura, a neke najave iz Ministarstva financija govore i o novoj emisiji samurai obveznica krajem godine. Iz središnje banke pak već dulje vrijeme upozoravaju na problem visokog inozemnog duga, koji je krajem prošle godine dosegnuo 23,7 milijardi dolara, te na problem proračunskog i deficita tekućeg računa platne bilance, kao osnovnih generatora rasta inozemnog duga. Na to je ponovno upozorio i guverner HNB-a Željko Rohatinski u posljednjem broju tjednika "Globus". Guverner pritom ističe da je izvjesno da bi nastavak dinamičnog novog zaduživanja države u inozemstvu zahtijevao poduzimanje mjera izravnog ograničavanja financijskog zaduživanja ostalih sektora na stranom tržištu kako bi se usporila dinamika rasta ukupnog inozemnog duga. Te bi se mjere, kako je još ranije najavljivano, mogle kretati od povećanja obvezne rezerve do kapitalnih restrikcija. ERSTE&STEIERMAERKISCHE S LEASING: LANI POTPISANO 2.517 UGOVORA Erste&Steiermaerkische S-Leasing d.o.o. u poslovnoj je 2003. zaključio ukupno 2517 novih ugovora o financijskom i operativnom leasingu, vrijednih više od 98 milijuna eura. Najveći broj ugovora, 2121, odnosno više od 84 posto novih ugovora, odnosi se na financiranje nabave vozila, a vrijednost ugovora prelazi 48 milijuna eura. U portfelju na dan 31. prosinca ta je tvrtka imala sklopljenih 4.936 ugovora vrijednih više od 191 milijun eura, od čega se najviše, 4.175 ugovora, odnosi na vozila. Lani je sklopljeno 350 ugovora o financiranju kupnje opreme vrijedne 25 milijuna eura, čime je ukupan portfelj te vrste povećan na ukupno 650 ugovora, vrijednosti veće od 46 milijuna eura. U portfelju je i tek 10 ugovora o leasingu nekretnina, ukupne vrijednosti 42 milijuna eura, te 101 polovila, vrijednih 12,6 milijuna eura. Interes za leasing kao oblik financiranja, kažu u ESB Leasingu, u stalnom je porastu. 4. TVRTKE INA: MOTORNI BENZINI POSKUPLJUJU ZA PROSJEČNO 3,9 POSTO, DIZELI ZA 3 POSTO Hrvatska naftna kompanija INA od utorka na svojim benzinskim postajama derivate prodaje po višim cijenama - motorni su benzini poskupjeli prosječno za 3,9 posto, a maloprodajne cijene dizelskih goriva su više za prosječno tri posto, izvijestili su u ponedjeljak iz Ine o provedbi Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata. Tako se od utorka motorni benzin Super 98 prodaje po cijeni od 7,35 kuna po litri, što je 3,7 posto više od dosadašnjih 7,09 kuna. Najviše je, za 4,3 posto, poskupio bezolovni motorni benzin Eurosuper 95 koji se prodaje po 6,75 kuna po litri (do sada 6,47 kuna), dok Eurosuper 98 košta 6,87 kuna, ili 3,2 posto više nego do sada (6,66 kuna). Maloprodajna cijena Eurodizela viša je za 2,2 posto i litra košta 5,55 kuna (do sada 5,43 kune), dizel je poskupio za 2,3 posto, na 5,47 kuna (do sada 5,35 kuna), dok je među dizelima u postotku najviše, za 3,9 posto poskupilo lož ulje koje se od utorka prodaje po cijeni od 2,93 kune (do sada 2,82 kune). INA PREDSTAVILA SINTETIČKO ULJE ZA MOTOCIKLE "INA 4 BIKE" Industrija nafte Ina predstavila je na salonu automobila "Zagreb Auto Show" novo motorno ulje za motocikle "Ina 4 Bike". Riječ je o potpuno sintetičkom ulju za podmazivanje motocikala sa četverotaktnim motorima, razvijenom u Ininom pogonu "Maziva Rijeka". Ulje osigurava primjereno podmazivanje motora do 12 tisuća okretaja u minuti, a kod motocikala japanskih proizvođača podmazuje i sustav spojke i transmisije. Na prezentaciji je najavljeno da će Maziva Rijeka tijekom godine proizvesti još nekoliko vrsta ulja kojima će proširiti svoj uljni asortiman. Također, za početak travnja najavljeno je puštanje u promet novog Ininog goriva Eurosuper 95, u skladu sa standardom Euro 3. Kako je pojašnjeno, Ina će u suradnji sa strateškim partnerom MOL-om do 2008. godine u modernizaciju riječke i sisačke rafinerije uložiti 677 milijuna dolara, što će omogućiti proizvodnju goriva vrhunske europske kvalitete i obnovu benzinskih postaja. PODRAVKINI MESNI PROIZVODI ZA IZVOZ NA AMERIČKO TRŽIŠTE Podravkini mesni proizvodi na najvišem su stupnju kvalitete i zdravstvene zaštite pokazali su rezultati inspekcije Ministarstva poljoprivrede SAD-a, koja je od 4. do 19. ožujka vršila službenu verifikaciju usklađenosti hrvatskog veterinarskog inspekcijskog sustava i provođenja zakonskih uvjeta za izvoz mesnih proizvoda na američko tržište, izvijestili su iz Podravke. Jedan od izvoznika u kojem se obavljala kontrola bila je i Podravkina Mesna industrija Danica koja pod izvoznim brojem 139 već duži niz godina izvozi dio asortimana na bazi svinjetine. Prihodi Mesne industrije Danica u prvih devet mjeseci prošle godine iznosili su 202,8 milijuna kuna, pri čemu se 82 posto ostvarenih prihoda odnosi na domaće tržište, a preostalih 18 posto na izvoz. PODRAVKA PREUZIMA DISTRIBUCIJU BELUPOVE KOZMETIKE Prodaju kompletnog asortimana Belupove kozmetike u Hrvatskoj od 1. travnja preuzet će Podravka, objavili su iz te koprivničke kompanije. Ovim zajedničkim projektom koristit će se sinergijske mogućnosti Belupa i Podravke, a program kozmetike koji je godinama bio zanemarivan dobit će jaku razvojnu šansu, pojasnili su. Kozmetika Belupa distribuirat će se u sklopu Podravkinog sektora Prodaja Hrvatska. Za prodaju kozmetike vrijedit će ista pravila i način rada kao i za ostale programe unutar Podravkine Prodaje. PODRAVKINA MESNA INDUSTRIJA DANICA ULAŽE U PROIZVODNE KAPACITETE U Mesnoj industriji Danica, iz sastava prehrambene industrije Podravka, pri kraju su investicije u proizvodne kapacitete pa je tako postavljena nova tehnička oprema i okončani osnovni tehnološki investicijski programi proširenja proizvodnje trajnih suhomesnatih i kobasičarskih proizvoda, objavili su iz Podravke. Završene su i investicije u linije za proizvodnju smrznutih proizvoda od oblikovanog usitnjenog mesa, te pogonu za proizvodnju kobasičarskih i ostalih proizvoda na bazi mesa peradi, a pri kraju je i rekonstrukcija energetskih postrojenja. Time je, pojasnili su u Podravki, proizvodni kapacitet povećan gotovo tri puta, a trenutačno je u tijeku probna proizvodnja i ispitivanje opreme. U ukupnom prihodu Grupe Podravka za prvih devet mjeseci, Mesna industrija Danica sudjeluje 8,44 posto. "ĐURO ĐAKOVIĆ" NAKON DESET GODINA S POZITIVNIM REZULTATOM Problem dugovanja Hrvatskih željeznica za isporučene teretne vagone u slijedećih bi nekoliko dana trebao biti u cijelosti riješen, kazao je u srijedu predsjednik uprave "Đure Đakovića" Dragan Marčinko, koji je ujedno istaknuo kako će po zadnjim procjenama Đaković, nakon deset godina negativnog poslovanja, poslovnu 2003. završiti s pozitivnim rezultatom. Zbog velikih dugovanja HŽ-a u Tvornici Specijalna vozila koja radi na realizaciji ugovora s HŽ-om bila je upitna isplata plaća, pa su radnici prijetili i štrajkom. Temeljem razgovora s resornim ministrima Marčinko je na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu, iskazao uvjerenje kako realizacija potpisanih ugovora sa HŽ-om koji istječu polovinom slijedeće godine nije upitna. Ustvrdio je, međutim, kako još uvijek ne znaju kakva je daljnja sudbina cijeloga programa modernizacije željeznica. ATLANTSKA PLOVIDBA U KOREJI GRADI DVA BRODA Dubrovačka Atlantska plovidba gradit će dva broda, svaki vrijednosti oko 32 milijuna dolara, u južnokorejskom brodogradilištu STX Shipbuilding iz Jinahae, u blizini Busana, priopćeno je iz Atlanske plovidbe. Atlantska je plovidba, naime, krajem prošlog tjedna s korejskim brodogradilištem potpisala ugovor o gradnji dva broda, tipa panamax. Isporuka prvog broda ugovorena je za rujan 2007., a drugog za studeni 2007. Svaki od ta dva broda dug je 225 metara, širok 32,24 metra, nosivosti oko 75.000 DWT, a imat će dvostruku oplatu. Brodove će pokretati motor snage 15.050 KS, s kojima se postiže brzina od oko 14,5 nautičkih milja. Iz Atlantske plovidbe ističu da će te dvije novogradnje "u mnogome 'osvježiti' flotu" kompanije. GRAWE HRVATSKA: LANI ZARAČUNATA PREMIJA OD 323,95 MILIJUNA KUNA Osiguravajuća tvrtka Grawe Hrvatska u prošloj je godini ostvarila ukupno zaračunatu premiju od 323,95 milijuna kuna, pritom je na području osiguranja života ostvarena bruto zaračunata premija od 221,1 milijuna kuna, čime je Grawe Hrvatska, kako ističu, već petu godinu zaredom na prvom mjestu u osiguranju života među osiguravateljima u Hrvatskoj. Iz Grawe Hrvatske su izvijestili i o promjenama u organizacijskoj strukturi, predstavljenim na u utorak održanim sjednicama Skupštine i Nadzornog odbora. Naime, dosadašnji predsjednik Uprave Grawe Hrvatska Rainhold Visotching, koji je na toj funkciji bio posljednjih 11 godina, otišao je u mirovinu. Za novog predsjednika Uprave imenovan je Igor Pureta, koji je do sada dužnost člana Uprave zaduženog za prodaju. Iz Grawe Hrvatska, koji je na tržištu prisutan sa Grawe Vital - privatnim zdravstvenim osiguranje, najavljuju i nove programe osiguranja (Grawe Tour, Grawe Plovila). U HOTELU ARCOTEL ALLEGRA ZADOVOLJNI REZULTATIMA U PRVIH OSAM MJESECI RADA U zagrebačkom hotelu "Arcotel Allegra", koji se nalazi u sklopu trgovačko-poslovnog Branimir centra, zadovoljni su ostvarenim rezultatima u prvih osam mjeseci poslovanja te prosječnom mjesečnom popunjenošću od 50 do 70 posto, a dobre rezultate očekuju i u predstojećem razdoblju, posebno tijekom ljeta, za kada su im već rezervirani gotovo svi kapaciteti. Istaknula je to na susretu s novinarima, održanom u ponedjeljak, voditeljica Odnosa s javnošću hotela "Arcotel Allegra" Morana Rabatić dodajući da su iznad očekivanja zadovoljni odazivom poslovnih gostiju koji čine 80 posto njihovog prometa. Sve to već sada potvrđuje, kaže Rabatić, opravdanost investicije od 16 milijuna eura u otvaranje takvog hotela u Zagrebu (četiri zvjezdice, u središtu grada). U PUTNIČKOJ AGENCIJI KOMPAS OČEKUJE DOBRU TURISTIČKU SEZONU Zagrebačka putnička agencija Kompas, posredstvom koje na odmore i druge programe po Hrvatskoj i u inozemstvo godišnje putuje oko 100 tisuća putnika, ove godine očekuje dobru turističku sezonu, posebno predsezonu, temeljem već sada izraženog porasta bookinga od oko 15 posto za putovanja od Uskrsa do 1. svibnja. U Kompasu se ove godine nadaju, po riječima direktora te agencije Ivana Pukšara, i da će Hrvatska u cjelini, unatoč zastoju bookinga početkom ove godine na nekim inozemnim tržištima, uspjeti ponoviti dobre prošlogodišnje turističke rezultate. PROPLIN PLANIRA INSTALACIJU 100 POKRETNIH PUNIONICA AUTO PLINA "Proplin", tvrtka kćer Ine, planira instalirati 100 pokretnih punionica pogonskog plina propan - butan za pogon automobila, najavio je na prezentaciji tog projekta na Zagreb Auto Showu savjetnik direktora Proplina Zoran Dojčinović. Pokretne punionice bit će instalirane na frekventnim cestama i čvorištima, prvenstveno na Ininim benzinskim pumpama. Proplin je otvoren za suradnji i s drugim zainteresiranim tvrtkama, rekao je Dojčinović. Pritom Proplin, kao vlasnik projekta, nudi zainteresiranima za suradnju dvije mogućnosti -kupnju i najam pokretnih punionica plina. Po podacima Proplina, u Hrvatskoj je trenutno oko 15 tisuća automobila koji kao pogonsko gorivo koriste plin. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA KATSU: SVJETSKA BANKA OSTAT ĆE AKTIVNO UKLJUČENA U SURADNJU S HRVATSKOM Potpredsjednik Svjetske banke za regiju Europa i srednja Azija Shiego Katsu, nakon trodnevnog je posjeta Hrvatskoj, ocijenio da će mu sastanci i posjeti koje je obavio omogućiti da se odlučno zauzme da Banka ostane aktivno uključena u suradnju s Hrvatskom. "Međutim, za to će se najbolje zauzeti sama Vlada svojim programom reformi koje nastavlja provoditi i svojim aktivnostima", ocjena je Shiega Katsua, koju u priopćenju izdanom u srijedu prenosi Ured Svjetske banke Hrvatskoj. Dužnosnik Svjetske banke svoj je posjet Hrvatskoj započeo 18. ožujka, a završio u subotu, 20. ožujka. Za vrijeme boravka u Hrvatskoj Katsu se sastao s nizom hrvatskih državnih dužnosnika, te posjetio Rijeku i Gospić. U sažetom osvrtu na posjet Hrvatskoj Katsu je, kako se prenosi u priopćenju, istaknuo da Hrvatskoj treba čestitati na reformama koje su do sada usvojene kako bi se Hrvatska pripremila za izazove konkurencije u integriranoj Europi. "Te izazove ne treba omalovažavati. Pred Hrvatskom su daljnje strukturne reforme, a iz rasprava s Vladom saznao sam da će provoditi dobro osmišljen i ambiciozan program. U sljedećih šest mjeseci trebalo bi započeti ključne aktivnosti potrebne da bi se dobio zamah i kako bi se uhvatio korak s ranije započetim reformama. Stav je i Banke i Vlade da je potrebno nastaviti proces fiskalne konsolidacije kako bi se riješila vanjska ranjivost i nedovoljna konkurentnost hrvatskog gospodarstva", istaknuo je Katsu. SASTANAK PREDSTAVNIKA AZTN I SLOVENSKOG UREDA ZA ZAŠTITU KONKURENCIJE Dosadašnja postignuća te razmjena iskustava u području zaštite tržišnog natjecanja bile su glavne teme sastanka hrvatskog Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i predstavnika slovenskog Ureda za zaštitu konkurencije, održanog u četvrtak, priopćeno je iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), organizatora sastanka. Sugovornici su se složili oko činjenice da očekivani ulazak Hrvatske u Europsku uniju moraju pratiti i pripreme na području tržišnog natjecanja i njegove zaštite u skladu s europskom praksom i propisima. Naime, od presudnog je značaja da se poduzetnici, državna uprava, pravosudna tijela kao i šira javnost pravovremeno upoznaju i pripreme na to kako će se morati ponašati u okviru jedinstvenog europskog tržišta, koje koristi iz toga proizlaze, ali i koje prepreke na tom putu stoje pred hrvatskim poduzetnicima. Direktor slovenskog Ureda za zaštitu konkurencije Andrej Plahutnik dao je prikaz pravnog i institucionalnog okvira zaštite tržišnog natjecanja u Sloveniji s kratkim osvrtom na nadležnost sektorskih regulatornih tijela i odnose Ureda za zaštitu konkurencije s tim tijelima. 6. UDRUGE GRUPACIJA PIVA, SLADA I HMELJA PRI HGK PREDLAŽE SMANJIVANJE TROŠARINA NA PIVO Grupacija piva, slada i hmelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) predlaže smanjivanje posebnog poreza (trošarina) na pivo, te uvođenje diferenciranih stopa posebnog poreza za male pivovare do 200.000 hektolitara, ocjenjujući da bi se time pokrenuli pozitivni trendovi u toj proizvodnji i smanjio uvoz. Po ocjeni Grupacije, postojeća stopa posebnog poreza u visini od 200 kuna po hektolitru dovodi do smanjenja proizvodnje i prodaje piva, dok istovremeno uvoz raste. U Grupaciji drže kako bi izmjena Zakona o posebnom porezu dovela i do povećanja priliva financijskih sredstava u državni proračun. Predlažu stoga da se postojeća stopa posebnog poreza sa 200 kn/hl smanji na 170 kn/hl, te za pivovare s kapacitetom do 200.000 hl (male pivovare) uvedu difencirane stope posebnog poreza. U tom slučaju, očekuju u Grupaciji, domaća industrija piva dostigla bi razinu koju je imala prije zadnjeg povećanja posebnog poreza sa 120 kn/hl na 200 kn/hl, što bi rezultiralo i većim prilivom sredstava u državni proračun od trošarina na pivo. Predstavnici Grupacije ukazali su i na porast uvoza stranih robnih marki piva, a kao moguće rješenje naveli su izradu i usklađivanje domaće zakonodavne regulative s propisima Europske unije, što bi domaćim proizvođačima pomoglo u jačanju njihove konkurentnosti. ZELENA AKCIJA OD VLADE TRAŽI PONIŠTAVANJE ODLUKE O GM PROIZVODIMA Nevladina ekološka udruga Zelena akcija u petak je od Vlade zatražila poništavanje nedavno donijete odluke kojom je usvojila listu od 15 vrsta genetski preinačenih (GM) prehrambenih proizvoda. Zelena akcija od Vlade traži da tih 15 vrsta GM proizvoda zabrani dok se ne donesu svi podzakonski akti i osigura provedba zakona, rekla je predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić na konferenciji za novinare. Zelena akcija smatra da je Vlada tu listu usvojila bez ispitivanja o utjecaju na zdravlje, a nije uzela u obzir i razlike i neslaganja koje oko tog pitanja postoje unutar EU. Zelena akcija od Ministarstva zdravstva očekuje i hitno objavljivanje imena proizvoda, proizvođača i sadržaja još dva proizvoda, od njih 14 koliko ih je poslano na dodatno testiranje o sadržaju GMO-a, rekla je Munić. 7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI RIJEKA: POČETAK UVOĐENJA PROGRAMA POBOLJŠANJA KONKURENTNOSTI Uz sudjelovanje predstavnika 16 hrvatskih tvrtki u ponedjeljak je u Rijeci počeo prvi seminar Programa poboljšanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva metodologijom "20 ključeva" koji provodi konzultantska tvrtka Deloitte, a sufinancira Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Otvarajući seminar pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivica Horvat naglasio da je jedna od najvažnijih zadaća poboljšanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, te da je dugoročnu konkurentnost moguće ostvariti samo ulaganjem u znanje i zaposlenike. Metodologija "20 ključeva" zaštićen je i licenciran sustav za poboljšanje poslovnih učinaka tvrtke, uvođenje kulture znanja i dugoročno održivog poslovnog uspjeha. Obuhvaća dvadeset praktičnih i integriranih metoda potrebnih za unapređenje konkurentnosti, poboljšanje proizvoda i usluga te ubrzanje isporuka. U Hrvatskoj će se provoditi tri godine, a obuhvatit će 50 tvrtaka koje su odabrene po kriterijima predanosti menagementa neprekidnom usavršavanju. HRVATSKA POLJOPRIVREDA I TURIZAM - BOLJA SURADNJA Hrvatske poljoprivredne i hotelsko-turističke tvrtke trebaju više surađivati, međusobno se povezivati i informirati kako bi se ubuduće povećao plasman domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u hrvatskom turizmu u kojemu za taj plasman ima i potrebe i prostora. Istaknuto je to na sastanku predstavnika 20-ak hotelsko-turističkih i 10-ak poljoprivredno-prehrambenih tvrtki, održanom u utorak, većinom onih u kojima država ima većinske vlasničke udjele i interese, održanom u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Sastanak, prvi takve vrste, zajednički su organizirali ministarstva mora, poljoprivrede i financija u sklopu ovogodišnjih priprema za turističku sezonu, a s ciljem, kako je kazao državni tajnik za turizam Zdenko Mičić, preliminarnog definiranja onoga što proizvođači mogu ponuditi i potreba hotelijera te problema koji iz toga proizlaze. Cilj je i da se proizvođači i hotelijeri više direktno povežu, bez posredovanja trgovaca, od kojih, kako se čulo, sada većina hotelijera i nabavlja robu. ODRŽANA PRVA KONFERENCIJA O SAVJETODAVNOJ STRUCI Tržište profesionalnih usluga poslovnog savjetovanja u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijeno, a slijedom iskustava iz zemalja koja pokazuju da su te usluge itekako važne za razvoj gospodarstva potrebno ih je primijeniti i u hrvatskim tvrtkama, istaknuto je na prvoj konferenciji o savjetodavnoj struci održanoj u srijedu u Zagrebu u organizaciji Udruge poslovnih savjetnika (UPS). Na konferenciji se okupilo šezdesetak sudionika - predstavnika hrvatskih i slovenskih tvrtki te pojedinaca koji se bave poslovnim savjetovanjem. UPS u Hrvatskoj djeluje od 2002. Trenutno broji 119 članova od kojih je 85 pojedinaca i 34 tvrtke. Copyright ? Hina Marulićev trg 16, Zagreb Tel. uredništva: 01/4808-686 Telefaks: 01/4808-821 Urednica: Slavica Cvitanić