ZAGREB, 21. ožujka 2004. (Hina) - Godišnje po stanovniku Hrvatska ima 28.000 prostornih metara voda, od čega podzemnih 1280 prostornih metara, i po tom je bogatstvu peta zemlja u Europi i 42. u svijetu.
ZAGREB, 21. ožujka 2004. (Hina) - Godišnje po stanovniku Hrvatska ima
28.000 prostornih metara voda, od čega podzemnih 1280 prostornih
metara, i po tom je bogatstvu peta zemlja u Europi i 42. u svijetu. #L#
Hrvatski građani mogu biti mirni jer još uvijek, za razliku od
većine građana europskih zemalja, mogu piti vodu iz slavine, rekla je
Hini u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka, Jasna Daničić,
zamjenica ravnatelja Državne uprave za vode u Ministarstvu
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Svjetski dan voda proglasila je Generalna skupština UN-a 1992.,
sukladno preporukama Konferencije UN-a o okolišu i razvoju. Tema je
ovogodišnjeg dana "Voda i katastrofe", a glavna poruka "Budi
informiran, budi spreman".
U Hrvatskoj su zadnje velike poplave bile prije četrdesetak godina i
nanijele su velike štete. Da bi se poplave spriječile, izgrađeno je
2415 kilometara nasipa.
Od rezervi podzemnih voda, vode prve razine i vrlo visoke kakvoće,
tzv. hrvatske strateške rezerve, na krškim su područjima - Like,
Gorskog kotara i unutrašnjosti Dalmacije. Super kvalitetne su i
rezerve podzemnih voda u dolini Save i Drave, ali ih je zbog naselja i
industrije teže očuvati. Vodom je bogata i južna Hrvatska, ali ju je
isto teže očuvati jer pripada slijevu koji dijelimo i s drugim
državama, rekla je Daničić.
Navela je da su 90 posto vode, koje se koriste za javnu vodoopskrbu,
podzemne vode.
Voda je opće dobro i za svako njezino korištenje u gospodarske svrhe
potrebna je koncesija. Dosad je Državna uprava za vode sklopila 135
koncesija za javnu vodoopskrbu, 365 za industrijske potrebe, 17 na
izvorima vode za prodaju na tržištu, četiri za zahvaćanje mineralnih
voda i 13 za zahvaćanje termalnih voda. Koncesije se izdaju i za
korištenje vodnih snaga za dobivanje električne energije.
Jasna Daničić tvrdi da je voda u Hrvatskoj neravnomjerno raspoređena,
a velik je problem i nedovoljna izgrađenost javnih odvodnih sustava i
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
U Hrvatskoj je 75 posto stanovništa priključeno na javni vodoopskrbni
sustav, a njih tek 45 posto na kanalizaciju, odnosno sustav odvodnje
otpadnih voda. Po priključku na vodoopskrbni sustav svrstavamo se u
red srednje razvijenih zemalja, a po izgrađenosti kanalizacijskog
sustava i pročišćavanja otpadnih voda nerazvijena smo zemlja.
Hrvatski su prioriteti zato izgradnja sustava odvodnje i uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, rekla je Daničić navodeći da se radi na
projektu Jadran, u sklopu kojega bi do 2009. trebalo izgraditi 45
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Za kopneni dio Hrvatske radi
se plan prioriteta izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i
sustava za odvodnju. U izgradnji je zagrebački sustav, a u pripremi su
karlovački, koprivnički, osječki, slavonskobrodski i drugi.
U povodu obilježavanja Svjetskog dana voda ministar poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković rekao je da je posao
prodaje vode jedan od poslova budućnosti i velika šansa za Hrvatsku.
Istaknuo je da Hrvatska svoje vodne potencijale ne koristi dovoljno,
posebice kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Podatci pokazuju
kako je od ukupno tri milijuna hektara poljoprivrednih površina za
navodnjavanje pogodno nešto više od 2,1 milijuna hektara, a navodnjava
se tek nešto više od 6000 hektara. Hrvatska Vlada nedavno je
strateškim proglasila Projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina.
I generalni direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović smatra da je voda
najvažniji resurs za budućnost te da Hrvatska mora ulagati u
vodoopskrbne sustave i sustave za navodnjavanje.
Podatci UN-a pokazuju da danas oko 1,1 milijardi ljudi nema pristup
vodi za piće, više od 5 milijuna ljudi godišnje umire od bolesti
vezanih uz nedostatak ili nekvalitetnu vodu, a procjene govore kako će
do 2025. dvije trećine ljudi na Zemlji živjeti u područjima s
umjerenim do jakim nedostatkom vode.
Podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da u
Hrvatskoj pijemo zdravu vodu. Prosječno se godišnje pregleda više od
23.000 uzoraka vode za piće iz javnih vodovoda, a rezultati pokazuju
da je više od 90 posto tih uzoraka zdravstveno ispravno. U HZJZ-u kažu
da su u Hrvatskoj izuzetno rijetke epidemije koje se prenose vodom za
piće, te da im se broj smanjuje.
Voditelj Odjela za kemiju voda i mineralne, izvorske i stolne vode
Željko Dadić iz HZJZ-a kaže da ne znamo cijeniti zdravstveno ispravnu
vodu, koja bi mogla postati strateški hrvatski proizvod. Iznosi
podatak da u Hrvatskoj podzemne vode čine oko 12 posto ukupnih
količina vode, te da su znatno bolje kakvoće nego one u razvijenim
zemljama.
(Hina) xbma ysšh