ZAGREB, 19. ožujka 2004. (Hina) - U Hrvatskoj se prosječno godišnje laboratorijski pregleda preko 23.000 uzoraka vode za piće iz javnih vodovoda, a rezultati pokazuju da je preko 90 posto pregledanih uzoraka zdravstveno ispravno,
rečeno je danas u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana voda.
ZAGREB, 19. ožujka 2004. (Hina) - U Hrvatskoj se prosječno godišnje
laboratorijski pregleda preko 23.000 uzoraka vode za piće iz javnih
vodovoda, a rezultati pokazuju da je preko 90 posto pregledanih
uzoraka zdravstveno ispravno, rečeno je danas u povodu 22. ožujka,
Svjetskog dana voda.#L#
U Hrvatskoj je lani bilo 6,1 posto neispravnih bakterioloških uzoraka
i 7,2 posto neispravnih mikrobioloških uzoraka vode, rekao je biolog
Slavko Šobot na konferenciji za novinare Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo (HZJZ).
U HZJZ-u kažu da su u Hrvatskoj izuzetno rijetke epidemije bolesti
koje se prenose vodom za piće, a broj im se sve više smanjuje.
Do njih dolazi uglavnom u manjim vodoopskrbnim sustavima nad kojima
se rijetko obavljaju inspekcijski nadzori. Lani su zabilježene dvije
do tri epidemije, i to najčešće gastroenterokolitis.
Zahvaljujući geografskom položaju i reljefno-klimatskim osobinama
našeg prostora, raspoložive količine vode u Hrvatskoj veće su nego u
većini europskih zemalja.
Po podacima HZJZ-a, približno 77 posto hrvatskog stanovništva
priključeno je na veće ili manje javne vodovodne sustave, dok se
ostali dio stanovništva opskrbljuje vodom iz drugih objekata.
Najmanja opskrbljenost stanovništva vodom je u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (32 posto), a najveća u
Primorsko-goranskoj (čak 97,3 posto).
Kemičar Željko Dadić kaže da ne znamo cijeniti zdravstveno ispravnu
vodu, koja bi mogla postati strateški hrvatski proizvod.
U Hrvatskoj, kaže Dadić, podzemne vode čine oko 12 posto ukupnih
količina vode, što je znatno iznad svjetskog prosjeka, a također su
znatno bolje kakvoće nego u razvijenim zemljama.
HZJZ je dao certifikate za zdravstvenu ispravnost voda za dvije
tvornice mineralne vode (Jamnica i Lipički studenac), šest izvorskih
voda (Bistra, Jana, Studena, Sv. Rok, Aqua Sanna i Viva) te dvije
stolnih voda (Aqua Viva i Vistra).
Iako ostale punionice voda nemaju certifikat, u Zavodu kažu kako to
ne znači da su zdravstveno neispravne. No, upozoravaju na svakodnevnu
pojavu prodavanja vode koja je punjena iz slavine, čime se varaju
kupci.
(Hina) xmvr ymd