ZAGREB, 10. ožujka 2004. (Hina) - Hrvatske i inozemne udruge za zaštitu okoliša - Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), Zelena akcija, Dravska liga i druge pozvale su danas hrvatsku Vladu te državne institucije (Hrvatske vode i
Državnu upravu za vode) da spriječe iskapanje šljunka i kanaliziranje rijeke Drave u blizini hrvatsko-slovenske granice, što već sada ima katastrofalne ekološke posljedice na 3.500 hektara tog, europski važnog riječnog ekosustava.
ZAGREB, 10. ožujka 2004. (Hina) - Hrvatske i inozemne udruge za zaštitu
okoliša - Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), Zelena akcija,
Dravska liga i druge pozvale su danas hrvatsku Vladu te državne
institucije (Hrvatske vode i Državnu upravu za vode) da spriječe
iskapanje šljunka i kanaliziranje rijeke Drave u blizini
hrvatsko-slovenske granice, što već sada ima katastrofalne ekološke
posljedice na 3.500 hektara tog, europski važnog riječnog ekosustava.
#L#
Na današnjoj konferenciji za novinare u Zelenoj akciji predstavnici
hrvatskih i inozemnih udruga zelenih predstavile su aktivnosti koje
pokreću, za kako naglašavaju, "zadnji čas za spas rijeke Drave".
Arno Mohl iz WWF Austria predstavio je pismo koje će WWF uputiti
Europskoj komisiji, a u kojem se od Europske komisije traži da od
Hrvatske zatraži da se u pogledu zaštite okoliša počne prilagođavati
pravilima EU.
"Hrvatska Vlada mora poštivati hrvatske zakone o zaštiti okoliša i
zaustaviti kanaliziranje vodotoka i iskopavanje šljunka iz Drave i
Mure, kako bi se zaustavilo daljnje uništavanje vrijednih prirodnih
resursa Hrvatske i Europe", navodi se u pismu kojega će WWF uputiti
Europskoj komisiji.
U pismu se dalje navodi da Državna uprava za vode, Hrvatske vode i
njihovi koncesionari trenutno provode jedan od najvećih projekata
iskopavanja i kanaliziranja Drave. Svakodnevno iskapaju velike
količine šljunka te kanaliziranjem toka u blizini hrvatsko-slovenske
granice, pretvaraju prirodni tok Drave u umjetni kanal.
Planiraju iskopati preko sedam milijuna kubnih metara šljunka iz
korita i obale Drave za potrebe izgradnje novih autocesta. Te
aktivnosti već sada imaju katastrofalne posljedice na 3.500 hektara
europski važnog riječnog ekosustava. Ugrožene vrste kao bjelorepi
orao, crna roda i vidra gube svoja prirodna staništa, smanjuje se
populacija ribljih vrsta, močvarne i šumske površine se isušuju, gube
se prirodna staništa pogodna za razvoj ekoturizma i rekreaciju.
Radovi iskopavanja i kanaliziranje Drave u suprotnosti su s mnogim
hrvatskim zakonima, međunarodnim obvezama i zakonima EU, naročito
direktivama koje zatjevaju očuvanje riječnih ekosustava. Stoga lokalne
i međunarodne udruge za zaštitu okoliša, kako i lokalne zajednice
zahtjevaju od hrvatske Vlade zaustavljanje iskopavanja šljunka i
regulaciju Drave odmah, prije nego što se potpuno unište
neprocijenjivi prirodni resursi, rekao je Mohl i najavio kako su,
ukoliko se ne zaustave destruktivne aktivnosti na Dravi, spremni
poduzeti i pravne korake.
Borut Stumberger iz DOPPS-Birdlife Slovenija rekao je da te
destruktivne aktivnosti imaju utjecaj i na slovenski teritorij, te da
to povlači konkretne međunarodne obveze za Hrvatsku. Hrvatska nije
napravila Studiju utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu koju
zahtjeva UN-ova Espoo konvencija (zahjeva od država da se međusobno
konzultiraju kada je u pitanju veći projekt koji bi mogao imati
utjecaj preko državnih granica).
Laurice Ereifej iz WWF Mađarske također je upozorila na katastrofalne
posljedice tih destruktivnih aktivnosti na Dravi i na susjednu
Mađarsku. Rekla je da se i u Mađarskoj iskapa šljunak, ali ne u
tolikom količinama kao u Hrvatskoj i da i oni vrše pritisak na
mađarske vlasti da se s tim prekine.
Zamoljena od novinara da odgovori, zna li tko iskapa šljunak, odnosno
ubire novac za to, Helena Hećimović iz Dravske lige rekla je da imaju
neslužbene informacije i da stoga ne mogu izaći s imenima, ali da
pripremaju neke tužbe.
(Hina) xbma ysšh