ZAGREB, 18. ožujka 2004. (Hina) - U najnovijem trobroju (siječanj-ožujak 2004.) časopisa "Forum", mjesečnika Razreda za književnost HAZU-a, na prvom mjestu objavljena su izlaganja Radoslava Katičića i Augusta Kovačeca o hrvatskom
jezičnom standardu, koja su održali 27. siječnja na javnom predavanju u HAZU-u.
ZAGREB, 18. ožujka 2004. (Hina) - U najnovijem trobroju
(siječanj-ožujak 2004.) časopisa "Forum", mjesečnika Razreda za
književnost HAZU-a, na prvom mjestu objavljena su izlaganja Radoslava
Katičića i Augusta Kovačeca o hrvatskom jezičnom standardu, koja su
održali 27. siječnja na javnom predavanju u HAZU-u.#L#
Radoslav Katičić u tekstu "Hrvatski jezični standard" kritizira
projektni zadatak bivše hrvatske Vlade o radu "na postizanju hrvatskog
jezičnog standarda".
U službenom glasilu Narodne novine od 22. listopada 2003. objavljena
je odluka o izradi Strategije razvitka jezične kulture koju je
donijela Vlada. "Projektni zadatak jest izrada Strategije, što će
uključivati rad na postizanju hrvatskog jezičnog standarda", stoji u
odluci.
"Iz toga proizlazi da hrvatskog standarda nema, da ga treba tek
postizati", ističe Katičić i dodaje kako je to postizanje počelo još
na prijelazu iz 16. stoljeća u 17. te je dovršeno prije dobrih sto
godina i od tada hrvatski jezični standard dobro funkcionira i razvija
se kao što se svaki jezični standard razvija i prilagođuje novim
zadatcima koji mu se postavljaju.
Katičić stoga upozorava kako "Hrvatska u kojoj Vlada u Službenom
listu (22. listopada 2003.) objavljuje takvu formulaciju nije Hrvatska
utemeljena na znanju".
Smatra kako je teško reći "je li to neznanje onoga koji je takvu
formulaciju sročio", ili je pak taj računao "s neznanjem u našoj
kulturnoj javnosti", kako bi "destabilizirao hrvatski jezični
standard, koji postoji i velika je stečevina, te je time omogućio da
se nametne drugi koji će više odgovarati njegovim shvaćanjma i bolje
podupirati njegove težnje".
U tekstu "Izazovi globalizacije i hrvatski jezični sandard" August
Kovačec ističe kako je nekoliko problema koji se danas osobito oštro u
vezi sa standardnim jezikom postavljaju u odnosu na proces
globalizacije i u odnosu na eventualni ulazak Hrvatske u europske
integracije.
"Država bi morala osigurati da brigu o standardnom jeziku i njegovu
razvoju sustavno i dugoročno vode mjerodavne znanstvene i stručne
ustanove", ističe Kovačec i dodaje kako bi jezik službenih glasila,
školskih udžbenika, javnih akata, zakona i zakonskih odredaba itd.
"morao obavezeno biti prilagođen normama standardnog jezika". Osim
toga, istom, kako napominje, ako se sami dosljedno s poštovanjem
odnosimo prema vlastitom standardnom jeziku, moći ćemo očekivati da će
to činiti i drugi.
"Istom kada uspijemo na svim uporabnim razinama ostvariti poštivanje
normi standardnoga jezika, moći ćemo se uhvatiti u koštac s brojnim
problemima koje sa sobom nosi globalizacija i eventualno uključivanje
u europske integracije".
Kovačec upozorava kako u velikim zapadnim zemljama, ne samo da je "za
hrvatski jezik nerijetko i dalje zadržan nekadašnji dvojni naziv, nego
se i hrvatska jezična posebnost svjesno zanemaruje u ime fiktivnih
jezičnih jedinstava".
Dodaje kako postoji dojam da hrvatski službeni predstavnici u
inozemstvu, kao ni hrvatski političari u posjetima zapadnim zemljama,
o tom pitanju uopće ne vode računa.
"Takav odnos države može nas skupo stajati: može se dogoditi da
budemo primljeni u Europsku zajednicu bez vlastitog jezika, odnosno
bez imena vlastitog jezika", upozorava Kovačec.
"Forum" objavljuje In memoriam Ivi Frangešu "Zbogom, gosparu Ivo"
Miroslava Šicela, prozu Irene Lukšić, Antuna Paveškovića i Roberta
Mlinareca, pjesme mekedonskog pjesnika Bogumila Gjuzela, slovenskog
pjesnika Saše Vegrija, dramu "Molly Sweeney" irskoga dramskoga pisca
Briana Friela (1929.), pjesme hrvatskih pjesnika Hrvatskog zagorja,
Međimurja i Podravine (E. Fišer, I. Golub, B. Jelušić, I. Kalinski, Z.
Kovač, I. Kutnjak, B. Pažur, D. Peričić, S. Petrović), zatim devet
japanskih kratkih priča (F. Saisho, I. Akiyama, Y. Mizuki, Y. Shibaki,
J. Fujii, S. Kawachi, I. Kayama, Y. Mishima, Y. Miyamoto), pjesme
Stjepana Šešelja i Pere Pavlovića, "Antičke šetnje" Radoslava
Katičića, "Čitanje Sasinovih Razboja od Turaka" Pavla Pavličića,
"Priču o velikom slikaru" Rafe Bogišića, "Tabu-temu o intelektualcima"
Josipa Grbelje, "Svećenike i čarobnjake" Nikole Batušića, "Krleža i
Lacković: Thantopolis" Mladena Hanzlovkyja te "Književni meridijan"
Seada Begovića.
(Hina) xmc ymc