ZAGREB, 19. veljače 2004. (Hina) - Prvi ovogodišnji broj "Časopisa za suvremenu povijest" koji tematski obrađuje odnos povjesničara i Haškoga suda za bivšu Jugoslaviju predstavljen je danas u Hrvatskom institutu za povijest.
kultura/zabava
ZAGREB, 19. veljače 2004. (Hina) - Prvi ovogodišnji broj "Časopisa za
suvremenu povijest" koji tematski obrađuje odnos povjesničara i
Haškoga suda za bivšu Jugoslaviju predstavljen je danas u Hrvatskom
institutu za povijest.#L#
O časopisu su govorili urednik Stjepan Matković, profesori s Pravnog
fakulteta Ivo Josipović i Ksenija Turković te pomoćnik mistra vanjskih
poslova Darko Bekić.
Što je istina, zapitao se na početku predstavljanja radova
objavljenih u časopisu ravnatelj Instituta Milan Kruhek. On je
parafrazirao riječi Poncija Pilata na suđenju Isusu Kristu i rekao
kako ga je Pilat osudio iako nije pronašao nikakve krivice.
Ovaj broj časopisa na 431 stranici dvojezično objavljuje radove na
hrvatskom i engleskom jeziku o odnosu povjesničara i Haškoga suda,
tekstove povjesničara vještaka na tom sudu i prikaze novih
publikacija.
U uvodnom dijelu urednik časopisa Stjepan Matković i Ksenija Turković
pišu o povjesničarima vještacima Haškoga suda u potrazi za istinom o
sukobu na području bivše Jugoslavije.
U drugom dijelu časopis je objavio izvornike i hrvatske prijevode
iskaza povjesničara na Haškom sudu u slučaju Darija Kordića, na strani
optužbe američkoga povjesničara Roberta J. Donie i vještaka na strani
obrane engleskoga povjesničara Marka Almonda.
U tom dijelu objavljeni su i tekstovi hrvatskoga vojnog povjesničara
Davora Marijana o ratnim vezama Hrvatske i BiH, Mladena Ančića iz
zadarskoga Zavoda za povijesne znanosti HAZU o društvu, etnicitetu i
politici u BiH i Dalibora Čepula, profesora sa zagrebačkoga Pravnog
fakulteta, o kontinuitetu i diskontinuitetu u BiH.
U trećem dijelu časopisa prikazane su knjige Brendana Simmsa o
britanskoj politici u BiH, knjige Charlesa R. Shradera
"Muslimansko-hrvatski građanski rat u središnjoj Bosni" i publikacija
"Od Nuernberga do Haaga."
Odluka suda da na temelju povijesti donosi kaznu za pojedinačnu
odgovornost u ratu nije dobra, izjavio je Josipović.
Mediji su neopravdano opsjednuti djelovanjem haškoga tužiteljstva i
Carle del Ponte, rekao je Bekić i dodao kako ispitivanje pojedinih
svjedoka i prikupljanje građe na sudu idu u prilog Hrvatskoj.
Mladen Ančić je istaknuo da Haški sud onako kako je zamišljen ne može
funkcionirati. To najbolje pokazuju, kako je dodao, presude Anti
Furundžiji u trajanju od deset godina, zbog toga što je u njegovu
uredu navodno vojnik silovao jednu ženu te Biljani Plavšić, jednoj od
inspiratora zločina na području bivše Jugoslavije, u trajanju od 11
godina zatvora.
Po njegovim riječima Haški se sud sada bavi povjesničarima kao
vještacima, a nakon završetka njegova rada povjesničari će se baviti
njime.
(Hina) xmk ymc