ZAGREB, 15. ožujka 2004. (Hina) - Godinama nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown još uvijek određuje ritam promjena u toj bivšoj jugoslavenskoj republici, često i uz otpor ovdašnjih
naroda, piše u reportaži New York Timesa iz Mostara.
ZAGREB, 15. ožujka 2004. (Hina) - Godinama nakon kraja rata u Bosni i
Hercegovini predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown još uvijek
određuje ritam promjena u toj bivšoj jugoslavenskoj republici, često i
uz otpor ovdašnjih naroda, piše u reportaži New York Timesa iz
Mostara.#L#
Visoki povjerenik za BiH, Paddy Ashdown želi okončati podjelu Mostara
i u siječnju je iskoristio svoje ovlasti kako bi ukinuo postojećih
šest općina, stvorio jedinstvenu gradsku skupštinu i ograničio broj
mjesta za svaku etničku skupinu kako jedna zajednica ne bi mogla
nadvladati nad drugom, piše list.
Reakcije na Ashdownovu odluku o ustroju Mostara postavile su pitanje
žele li bosanski Srbi, muslimani i Hrvati doista onakvu
državu kakvu međunarodni dužnosnici pokušavaju za njih izgraditi,
nastavlja list navodeći da su mnoge javne ličnosti Mostara postavile
pitanje opravdanosti Ashdownovih ciljeva i optužile međunarodne
dužnosnike da nameću svoju volju narodima koji nemaju veliku želju
živjeti zajedno.
Njihove se kritike teško mogu zanemariti, primjećuje list i napominje
da su mostarski političari koji se protive Ashodwnovoj odredbi
izabrani, dok Bosanci i drugi ukazuju da su Ashdowna postavili
stranci. U izvješću Inicijative za europsku stabilnost, istraživačkog
instituta sa sjedištem u Berlinu, kritizira se Paddy Ashdown zato što
ne dopušta mjesnim političarima da vode svoje poslove i optužuje ga se
da Bosnom i Hercegovinom upravlja kao da je njegovo vlastelinstvo,
dodaje list.
Lord Ashdown i njegovi pomoćnici pak tvrde da je veći dio javnog
mišljenja za promjene, a da bosanski političari ne odražavaju u
potpunosti interese birača i imaju prikrivene interese u sprječavanju
promjena, navodi list. Postoje i pokazatelji da kod bosanskih
političara postupno raste spremnost za prihvaćanje mjera kojima bi se
pomoglo ojačati slabu središnja vlada BiH, nastavlja list. Međutim,
bez obzira na promjene bosansko-hercegovački analitičari i političari
priznaju da su mnogi građani BiH, posebice Srbi i Hrvati, još daleko
od poistovjećivanja s državom koju im međunarodni dužnosnici žele
izgraditi i radije se poistovjećuje sa susjedima, Srbijom i Hrvatskom,
u kojima žive njihovi sunarodnjaci, piše list.
(Hina) akoz