ZAGREB, 28. veljače 2004. (Hina) - U Kuterevo, velebitsko utočište za medvjediće, ovih su dana pristigla dva nova člana - Ado Bunj i Mara Buna.
ZAGREB, 28. veljače 2004. (Hina) - U Kuterevo, velebitsko utočište za
medvjediće, ovih su dana pristigla dva nova člana - Ado Bunj i Mara
Buna. #L#
Medvjedići-siročići su prije dolaska u Kuterevo, od 8. do 25. veljače
bili u Sv. Jurju, gdje je za njih skrbila obitelj Rukavina, a u
Kuterevu su privremeno smješteni u kući voditelja utočišta Ivana
Crnkovića - Pavenke.
Medvjediće je utočištu ustupilo lovačko društvo "Jarebica" iz Senja
nakon što su imali "nemili nesporazum sa medvjedicom-majkom". Loša kob
je da je medvjedica ubijena, a dobra da su medvjedići spašeni, ali
izgubljeni za život u prirodi, priopćila je Velebitska udruga
Kuterevo..
Imena novim štićenicima dali su učenici Osnovne škole u Krasnu.
Muškić je dobio ime "Ado", po lovcu lovačkog društva "Jarebica" iz
Senja koji ga je spasio, a njegova sestrica dobila je ime "Mara", po
brdu Marasovača iznad Svetog Jurja, gdje ih je majka u zimskom brlogu
početkom siječnja okotila. Medvjedići su dobili i prezimena, i to po
Bunjevcima koji u tom dijelu velebitskog Podgorja već stoljećima
obitavaju, nakon što su za vrijeme najezde Osmanlija izbjegli iz
bosanskih krajeva oko grada Bune.
Ado i Mara iz velebitskog Podgorja u Kuterevu su se pridružili svojim
prijeteljima-medvjedićima. Tamo su ih dočekali: Mrnjo Brundo, ispod
Kleka kod Ogulina, Janja Zora iz Drvara u Bosni, Zdravi Gor iz Sungera
kod Mrkoplja. Svi su oni 2002. stigli u Kuterevo. Tu je i medvjedić
Ljubo Lik od Ličkog Osika koji je u Kuterevo stigao lani.
Pridošli štićenici, Ado i Mara nova su briga tog atraktivnog i
nadaleko poznatog projekta očuvanja hrvatske i europske prirodne
baštine te promidžbu ekoturizma u Lici. Mara i Ado su i nova prilika
za isticanje financijskih potreba za uređenje i održavanje utočišta.
Utočište se financira donacijama, sponzorstvima te manjim dijelom
prodajom suvenira, a kako sezona posjećivanja počinje tek u travnju, a
za ovu godinu još se nisu javili donatori, a medvjedićima je potrebna
brza pomoć.
Financijsku potporu od 200.000 kuna, bez koje utočište ne bi bilo ovo
što je danas, došla je 2002. i 2003. od Zagrebačke banke. Utočište
sada nove sponzore ciljano traži i među tvrtkama koje koriste lik
medvjedića za promociju svojih proizvoda, očekujući od njih neku vrstu
"rente" za iskorištavanje medvjeđeg lika. Nadaju se velikom odazivu
hrvatskih i stranih tvrtki.
Glavna je zadaća utočišta u Kuterevu skrb i njega mladih medvjedića.
Tu je i utočište-parkšuma za stalni boravak odrasle medveđe siročadi,
utočište-ekocentar sa školama u prirodi i istraživačkom postajom te
utočište-manufaktura sa prodajnom izložbom drvenarije i ostalih
rukotvorina lokalnog stanovništva, uz ponudu za osvježenje i
ugošćavanje.
Kad odrastu medvjedi iz Kutereva ne prepuštaju se divljini jer su na
divljinu nenaviknuti i nesposobni preživjeti bez ljudske skrbi i
zaštite. Medvjedi zato odlaze u budući "Velebitski životinjski park
Krasno-Kosinj-Kuterevo", gdje će, ako se svi planovi ostvare, živjeti
zajedno sa siročadi drugih zvijeri, zdravi i dugi medvjeđi život.
Ne zna se točno koliko europskih smeđih medvjeda živi u Hrvatskoj.
Procjene variraju između 400 i 800. Europski smeđi medvjed je u
većini zemalja zapadne i srednje Europe odavno istrijebljen, a veći
dio dinarsko-pindske populacije živi u Hrvatskoj, u ekološki očuvanim
staništima na područjima Velebita i Gorskog kotara. Medvjed je u
Hrvatskoj lovna vrsta, i u toj kategoriji populacija mu je brojnija i
stabilnija od "strogo zaštićenih" vuka i risa. Očuvanje i zaštita
medvjeđih primarnih staništa ovisi ponajviše od pripravnosti svakoga
od nas da damo svoj udio u aktivnostima ili financiranju održavanja
ravnoteže suživota medvjeda i ljudi u Velebitu i Gorskom kotaru.
(Hina) xbma/xpp yln