ZAGREB, 28. veljače 2004. (Hina) - Svjetski dan civilne zaštite obilježit će 1. ožujka i oko 50 tisuća njezinih pripadnika u Hrvatskoj, ali uz "nedostatak" dijela opreme za zbrinjavanje i spašavanje ljudi i imovine, te "starost i
zapuštenost" one s kojom raspolažu.
rganizacije/savezi
ZAGREB, 28. veljače 2004. (Hina) - Svjetski dan civilne zaštite
obilježit će 1. ožujka i oko 50 tisuća njezinih pripadnika u
Hrvatskoj, ali uz "nedostatak" dijela opreme za zbrinjavanje i
spašavanje ljudi i imovine, te "starost i zapuštenost" one s kojom
raspolažu.#L#
Glavna skupština Ujedinjenih naroda je 1990. odredila da se 1. ožujak
obilježava kao Svjetski dan civilne zaštite, na dan kada je 1972. pri
toj organizaciji počela s radom Međunarodna organizacija za civilnu
zaštitu sa sjedištem u Ženevi. Hrvatska je počela obilježavati taj dan
1992.
Civilna zaštita (CZ) u Hrvatskoj je do početka 90-ih godina bila
"glomazni aparat" koji je samo na području Zagreba i Zagrebačke
županije brojio oko 80 tisuća ljudi. Tamo ih je danas oko 15 tisuća, a
u cijeloj Hrvatskoj oko 50 tisuća.
Do 1994. CZ je bila ustrojena pri Ministarstvu obrane, a tada prelazi
u nadležnost MUP-ovih odjela za zaštitu i spašavanje.
Načelnik takvog odjela pri PU zagrebačkoj Damir Pilčik smatra da je
za CZ u Hrvatskoj od smanjenja broja obveznika "veći problem
nedostatak određene opreme za zbrinjavanje i spašavanje ljudi i
imovine, te starost i zapuštenost postojeće opreme".
"Problem je što se zalihe opreme, zbog nedostatka novca, nisu
obnavljale i što nam nedostaju neki specijalni alati, primjerice za
razvaljivanje i dizanje velikih tereta u slučaju jačih potresa", rekao
je Pilčik za Hinu.
Kao primjer naveo je da CZ zagrebačkog područja u svojim skladištima
ima stotinjak agregata za struju i šatore u koje se može zbrinuti do
15 tisuća ljudi, ali da je riječ o opremi nabavljenoj prije
Domovinskoga rata.
Po njegovim riječima, dijelom nije nadomještena i oprema koja je
"potrošena" tijekom Domovinskog rata kada je CZ logistički pomagala
Hrvatsku vojsku, najčešće s vrećama za spavanje i pokrivačima.
Pilčik smatra da se prebacivanjem CZ u sustav MUP-a 1994. izgubila
veza s jedinicama lokalne samouprave, zbog čega je došlo i do problema
financiranja.
"Tek u posljednje vrijeme jedinice lokalne samouprave sve više
sudjeluju u financiranju CZ." Pilčik je dodao da se redovni
materijalni troškovi CZ podmiruju iz proračuna MUP-a u kojem, kako je
rekao, nema dovoljno novca za nabavku nove opreme.
Pilčik smatra da bi jedinice CZ morale biti ustrojene "što bliže
jedinicama lokalne samouprave" kako bi u slučaju nepogoda mogle što
brže intervenirati. Također, trebalo bi osposobiti veći broj manjih
operativnih postrojbi kao što je zagrebačka Gorska služba spašavanja.
Tvrdi, naime, da je praksa u zapadnoeuropskim zemljama pokazala da su
takve postrojbe najučinkovitije.
Po njegovim riječima, u Hrvatskoj su trenutno jedino profesionalne
vatrogasne postrojbe spremne u svako doba dana intervenirati, dok se
ostali dijelovi sustava zaštite i spašavanja, kao što je CZ, moraju
mobilizirati.
Ove godine očekuje se donošenje Zakona o CZ i Zakona o zaštiti i
spašavanju kojim bi se svi dijelovi sustava zaštite i spašavanja
objedinili u posebnu Državnu upravu u sastavu koje bi bila CZ,
vatrogasci, a iz MORH-a bi se priključio Centar za obavješćivanje.
Pilčik očekuje da će ti zakoni osigurati bolju suradnju i koordinaciju
svih djelova sustava zaštite i spašavanja.
Jedan od prijedloga je i da se zakonom omogući služenje civilnog
vojnog roka u sastavu CZ-a. To bi, smatra Pilčik, smanjilo troškove
jer bi se smanjio broj obveznika koji zbog vježbi i obuke odlaze sa
svojih radnih mjesta.
Na Svjetski dan civilne zaštite Odjel za zaštitu i spašavanje pri
zagrebačkoj policiji uručit će Zagrebačkoj županiji čamac i specijalnu
pumpu za saniranje opasnih i otpadnih voda.
(Hina) xso yvl