ŠUKER: ZA SADA NEĆE BITI POVEĆANJA TROŠARINA

ŠUKER: ZA SADA NEĆE BITI POVEĆANJA TROŠARINA HINA - Financijski servis Ministar financija Ivan Šuker izjavio je danas da se u ovom trenutku ne planira povećanje trošarina, te da će se 1,4 milijarde kuna koliko se trošarinom od 60 lipa po litri naftnih derivata planiralo osigurati za modernizaciju Hrvatskih željeznica osigurati u proračunu. Za sada nije donijeta odluka o povećanju trošarina, rekao je Šuker na današnjem brifingu za novinare o prijedlogu državnog proračuna za ovu godinu. Bivša je Vlada sredstva za modernizaciju željeznica planirala namaknuti i izdvajanjem 60 lipa iz cijene naftnih derivata, a Šuker kaže da je bivša Vlada za to namjeravala povećati trošarine. Jučer je pak Vlada prihvatila izmjene Zakona o željeznici kojima se briše odredba o financiranju željeznice izdvajanjem 60 lipa iz cijene naftnih derivata. Tako se planiralo prikupiti 1,4 milijarde kuna, ali će se ta sredstva sada, kaže Šuker, osigurati u proračunu. Podsjetio je također da se u ovoj godini za modernizaciju željeznice iz proračuna planira osigurati milijardu kuna manje nego što je predviđala bivša Vlada. Šuker je potvrdio da će se nastaviti modernizacija željeznice, ali da će taj proces biti usporen. U ovoj godini planirana je tako modernizacija ličke pruge, koja je praktično trebala biti gotova do lipnja ove godine. Modernizacija će biti gotova, ali ne u lipnju, kaže Šuker. Do završetka modernizacije pak 'čekat' će i nagibni vlakovi čije je uvođenje na pruzi Zagreb-Split bilo planirano za lipanj. Sredstva za njih su osigurana i nije problem u tome već završetku modernizacije ličke pruge, kazao je Šuker. Projekt modernizacija željeznice težak je ukupno 15 milijardi kuna, a bivša je Vlada planirala taj program za razdoblje 2003. - 2007. Čelnici Ministarstva financija podrobnije su danas govorili i o prijedlogu ovogodišnjeg proračuna, čiji su prihodi planirani u iznosu 79,69 milijardi kuna (bez privatizacije), a rashodi u iznosu 84,9 milijardi kuna. Doda li se tome i potrebnih 16,8 milijardi kuna otplate glavnica duga, potrebni se iznos penje na 101,7 milijardi kuna. Iz Ministarstva su potvrdili da će se dugovi koji dospijevaju u ovoj godini refinancirati. Planira se pritom vanjski dug refinancirati na inozemnom tržištu kapitala, a domaći dug i novo zaduženje financirati na domaćem tržištu kapitala. Time bi se, ističu u Ministarstvu, što manje utjecalo na rast vanjskog duga. Hrvatski je inozemni dug (država, banke, privatni sektor) krajem prošle godine iznosio 23,7 milijardi dolara, što je 76,3 posto BDP- a. Samo prošle godine taj je dug porastao za 8,2 milijarde dolara od čega je efekt deprecijacije dolara oko 2,6 milijardi dolara. Ministarstvo financija pak, u materijalima koje je uz prijedlog proračuna uputilo u Sabor, predviđa da će ino dug u ovoj godini iznositi 27 milijardi dolara, a prognozira i daljnji pad tečaja dolara (krajem godine na 5,93 kune). Čelnici Ministarstva ističu pritom kako bi utjecaj države (koja u inozemnom dugu sudjeluje sa oko 30 posto) trebao biti mali, a pretpostavljaju da bi na rast duga najviše mogao utjecati privatni sektor. Osim toga, pretpostavlja se i daljni pad tečaja, pa bi stvarno zaduženje ustvari bilo niže i veliki bi utjecaj na njega imao tečaj dolara, objašnjavaju. Čelnici Ministarstva također ističu kako sposobnost Hrvatske u otplati duga nije ugrožena, te da je, što se tiče javnog duga (domaći i inozemni dug države i dana jamstva), još odmaknuta od granice 60 posto BDP-a. Međutim, o toj granici svakako treba voditi računa, kaže državna tajnica Ministarstva Martina Dalić. U proračunskim se materijalima navodi da bi udio javnog duga u ovoj godini mogao dosegnuti 54 posto BDP-a.