ZAGREB, 26. veljače 2004. (Hina) - Ministar financija Ivan Šuker izjavio je danas da se u ovom trenutku ne planira povećanje trošarina, te da će se 1,4 milijarde kuna koliko se trošarinom od 60 lipa po litri naftnih derivata planiralo
osigurati za modernizaciju Hrvatskih željeznica osigurati u proračunu.
ZAGREB, 26. veljače 2004. (Hina) - Ministar financija Ivan Šuker
izjavio je danas da se u ovom trenutku ne planira povećanje trošarina,
te da će se 1,4 milijarde kuna koliko se trošarinom od 60 lipa po
litri naftnih derivata planiralo osigurati za modernizaciju Hrvatskih
željeznica osigurati u proračunu. #L#
Za sada nije donijeta odluka o povećanju trošarina, rekao je Šuker na
današnjem brifingu za novinare o prijedlogu državnog proračuna za ovu
godinu.
Bivša je Vlada sredstva za modernizaciju željeznica planirala
namaknuti i izdvajanjem 60 lipa iz cijene naftnih derivata, a Šuker
kaže da je bivša Vlada za to namjeravala povećati trošarine.
Jučer je pak Vlada prihvatila izmjene Zakona o željeznici kojima se
briše odredba o financiranju željeznice izdvajanjem 60 lipa iz cijene
naftnih derivata.
Tako se planiralo prikupiti 1,4 milijarde kuna, ali će se ta sredstva
sada, kaže Šuker, osigurati u proračunu. Podsjetio je također da se u
ovoj godini za modernizaciju željeznice iz proračuna planira osigurati
milijardu kuna manje nego što je predviđala bivša Vlada.
Šuker je potvrdio da će se nastaviti modernizacija željeznice, ali da
će taj proces biti usporen.
U ovoj godini planirana je tako modernizacija ličke pruge, koja je
praktično trebala biti gotova do lipnja ove godine. Modernizacija će
biti gotova, ali ne u lipnju, kaže Šuker.
Do završetka modernizacije pak 'čekat' će i nagibni vlakovi čije je
uvođenje na pruzi Zagreb-Split bilo planirano za lipanj. Sredstva za
njih su osigurana i nije problem u tome već završetku modernizacije
ličke pruge, kazao je Šuker.
Projekt modernizacija željeznice težak je ukupno 15 milijardi kuna, a
bivša je Vlada planirala taj program za razdoblje 2003. - 2007.
Čelnici Ministarstva financija podrobnije su danas govorili i o
prijedlogu ovogodišnjeg proračuna, čiji su prihodi planirani u iznosu
79,69 milijardi kuna (bez privatizacije), a rashodi u iznosu 84,9
milijardi kuna. Doda li se tome i potrebnih 16,8 milijardi kuna
otplate glavnica duga, potrebni se iznos penje na 101,7 milijardi
kuna.
Iz Ministarstva su potvrdili da će se dugovi koji dospijevaju u ovoj
godini refinancirati.
Planira se pritom vanjski dug refinancirati na inozemnom tržištu
kapitala, a domaći dug i novo zaduženje financirati na domaćem tržištu
kapitala. Time bi se, ističu u Ministarstvu, što manje utjecalo na
rast vanjskog duga.
Hrvatski je inozemni dug (država, banke, privatni sektor) krajem
prošle godine iznosio 23,7 milijardi dolara, što je 76,3 posto BDP-a.
Samo prošle godine taj je dug porastao za 8,2 milijarde dolara od čega
je efekt deprecijacije dolara oko 2,6 milijardi dolara.
Ministarstvo financija pak, u materijalima koje je uz prijedlog
proračuna uputilo u Sabor, predviđa da će ino dug u ovoj godini
iznositi 27 milijardi dolara, a prognozira i daljnji pad tečaja dolara
(krajem godine na 5,93 kune).
Čelnici Ministarstva ističu pritom kako bi utjecaj države (koja u
inozemnom dugu sudjeluje sa oko 30 posto) trebao biti mali, a
pretpostavljaju da bi na rast duga najviše mogao utjecati privatni
sektor. Osim toga, pretpostavlja se i daljni pad tečaja, pa bi stvarno
zaduženje ustvari bilo niže i veliki bi utjecaj na njega imao tečaj
dolara, objašnjavaju.
Čelnici Ministarstva također ističu kako sposobnost Hrvatske u
otplati duga nije ugrožena, te da je, što se tiče javnog duga (domaći
i inozemni dug države i dana jamstva), još odmaknuta od granice 60
posto BDP-a. Međutim, o toj granici svakako treba voditi računa, kaže
državna tajnica Ministarstva Martina Dalić.
U proračunskim se materijalima navodi da bi udio javnog duga u ovoj
godini mogao dosegnuti 54 posto BDP-a.
(Hina) xbn yds