ZAGREB, 23. veljače 2004. (Hina) - Ministarstvo financija sa 26 milijardi kuna, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sa 24,8 milijardi kuna i Ministarstvo zdravstva sa 17 milijardi kuna, tri su resora koja bi u ovoj godini,
prema prijedlogu državnog proračuna kojega je Vlada poslala u Sabor, trebala raspolagati s najviše novca iz državnog proračuna.
ZAGREB, 23. veljače 2004. (Hina) - Ministarstvo financija sa 26
milijardi kuna, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sa
24,8 milijardi kuna i Ministarstvo zdravstva sa 17 milijardi kuna,
tri su resora koja bi u ovoj godini, prema prijedlogu državnog
proračuna kojega je Vlada poslala u Sabor, trebala raspolagati s
najviše novca iz državnog proračuna. #L#
No, pritom treba imati na umu da Ministarstvo financija na svojim
stavkama ima i otplatu glavnica i kamata duga koje na naplatu stižu u
ovoj godini. Samo glavnica duga veća je za 10 milijardi kuna ili za
152,3 posto u odnosu na godinu prije.
"Tekuće otplate glavnice državnog duga, ?, u svoti 16,8 milijardi
kuna, te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju proračuna prednost
pred svim ostalim izdatcima", zapisano je i u prijedlogu zakona o
izvršenju proračuna u ovoj godini.
Doda li se planiranim proračunskim rashodima od 84,9 milijardi kuna i
iznos od 16,8 milijardi kuna za otplatu glavnica izdatci države penju
se na 101,7 milijardi kuna.
Iz stavki pak Ministarstva financija vidljivo je da će država za
otplatu glavnice i kamata domaćeg duga trebati 13,3 milijarde kuna, a
za servisiranje vanjskog duga 6,9 milijardi kuna.
Najveći dio duga država će refinancirati, odnosno novim će zaduženjem
pokriti stara zaduženja.
Naime, prijedlogom zakona o izvršavanju proračuna Vlada bi dobila
ovlast da se na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala zaduži do
ukupno 19,1 milijarde kuna.
Uz to, Vlada je ovlaštena i da se na domaćem ili inozemnom tržištu
zaduži za još 3,5 milijardi kuna za Hrvatske autoceste. Time bi se,
naime, pokrio deficit HAC-a.
Vlada i u obrazloženju državnog proračuna priznaje da planira rast
javnog duga. U 2004. godini planira se rast javnog duga na 54 posto
BDP-a (krajem 2003. iznosio je 51,8 posto BDP-a), a javni bi se dug sa
99,7 milijardi kuna povećao na 108,8 milijardi kuna (40 posto domaći,
a 60 posto inozemni), navodi se u obrazloženju.
Najavljuje se pritom da će Ministarstvo financija smanjivati udio
inozemnog javnog duga i povećavati udio domaćeg duga u cilju razvoja i
produbljivanja domaćeg financijskog tržišta.
Vidljivo je to i iz prijedloga proračuna, odnosno računa financiranja
u kojem se planira ove godine na domaće tržište izići s obveznicama u
ukupnom iznosu 8 milijardi kuna (što je 158 posto više nego prošle
godine kada je država izdala obveznica u vrijednosti 3,1 milijardu
kuna), dok na inozemna tržišta država planira izići s obveznicama u
vrijednosti 5,7 milijardi kuna.
Vlada u obrazloženju, vezano za prihodnu stranu proračuna, ističe da
je ona u najvećoj mjeri određena ekonomskom aktivnošću u ovoj godini
za koju se očekuje da će biti nešto sporija nego prošle godine.
Očekuje se tako realni rast BDP-a od 3,2 posto, uz inflaciju od 2,4
posto, pa bi nominalni rast BDP-a bio 5,6 posto (prema projekcijama
hrvatski bi BDP ove godine iznosio 199,5 milijardi kuna).
Uglavnom u skladu s nominalnim rastom BDP-a u proračunu se planira i
rast pojedinih prihoda.
Tako se od PDV-a planira prikupiti 30 milijardi kuna, što je 6,7
posto više nego lani, a u postotku nešto više (10,3 i 11,6 posto)
planira se prikupiti od poreza na dobit (3,4 milijarde), te trošarina
(8,7 milijardi kuna). Očekivani rast prihoda od poreza na dobit u
skladu je s predviđenim nastavkom gospodarske aktivnosti, a većim
prihodima od trošarina trebale bi pridonijeti učinkovitije mjere
suzbijanja sive ekonomije, navodi Vlada u obrazloženju proračuna.
Nešto niži prihodi očekuju se pak od poreza na dohodak (2,9
milijardi, što je 5 posto manje nego lani) s obzirom na prošlogodišnje
povećanje poreznog odbitka i nove porezne olakšice, kao i od carina
(1,6 milijardi kuna ili 12,5 posto manje nego lani) s obzirom na
daljnju liberalizaciju uvoza.
Od doprinosa se pak ove godine planira ubrati 29 milijardi kuna, što
je šest posto više nego prošle godine, od čega 13 milijardi od
doprinosa za zdravstveno, 14,7 milijardi od doprinosa za mirovinsko,
te 1,3 milijarde od doprinosa za zapošljavanje.
Pogledaju li se rashodi, Vlada kao glavne odrednice proračuna ističe
stimulans bržem gospodarskom razvitku, poticanje ulaganja u znanost i
obrazovanje, evidentno veću socijalnu osjetljivost i dinamičniji
nastup na vanjskopolitičkom planu.
(Hina) xbn yds