BERLIN, 12. veljače 2004. (Hina/AFP) - Njemačka 12. veljače obilježava 200. obljetnicu smrti istaknutog njemačkog filozofa Immanuela Kanta (1724.-1804.) koji je "snažno utjecao na modernu misao", po podacima UNESCO-a.
e/muzeji-Zanimljivosti-Društvo
BERLIN, 12. veljače 2004. (Hina/AFP) - Njemačka 12. veljače obilježava
200. obljetnicu smrti istaknutog njemačkog filozofa Immanuela Kanta
(1724.-1804.) koji je "snažno utjecao na modernu misao", po podacima
UNESCO-a.#L#
Obljetnica je za šefa njemačke diplomacije Joschku Fischera bila
prigoda da u srijedu otvori glavni njemački konzulat u Kalinjingradu
(Rusija), gdje je filozof iz doba prosvjetiteljstva (Aufklaerung)
rođen, podučavao i umro.
Bivši Koenigsberg na Baltičkom moru, nekadašnju prijestolnicu pruskih
kraljeva, sovjetska je vojska osvojila u Drugom svjetskom ratu. Godine
1946. grad je preimenovan u Kalinjingrad, a nalazi se na
litavsko-poljskoj granici. Danas je Kalinjingrad ruska enklava i
velika pomorska baza.
U Kalinjingradu nema ni filozofove rodne kuće ni kuće u kojoj je
umro, ali postoje Kantov muzej i njegov kip ispred sveučilišta. Grob
mu je u gradskoj katedrali koja je dijelom uništena u bombardiranju
1944.-45. i koja je među rijetkim spomenicima koje Sovjeti nisu
srušili.
Postavivši razum u središte svijeta, Kant koji je pozdravio francusku
revoluciju 1789. i nazvao je "trijumfom razuma", razvio je filozofsku
misao koja je kritizirala granice vlasti i ljudskog razuma neovisno o
iskustvu, po čemu se razlikuje od empirista, napose od Britanca Davida
Humea (1711.-1776.).
Filozof u svojem "Prijedlogu stalnog mira" (1795.) iznosi vrlo
aktualno razmišljanje o onome što se danas zove "međunarodna
pozornica": o građanskom miru, miru među narodima-državama i miru
razuma sa samim sobom.
Glavna su Kantova djela "Kritika čistog uma" (1781.), "Metafizika
ćudoređa" (1785.), "Kritika praktičnog uma" (1788.) i "Kritika rasudne
moći" (1790.).
(Hina) xvrad ybnš