ZAOSTROG, 31. siječnja 2004. (Hina)- U franjevačkom samostanu u Zaostrogu, u općini Gradac, nalazi se prava riznica kulturnog, umjetničkog i povijesnog blaga koja se skupljala u više od pet stoljeća postojanja toga vjerskoga,
školskoga, kulturnoga i gospodarskog središta Makarskog primorja, a samostan je posebno poznat jer je u njemu živio i radio poznati hrvatski pjesnik i književnik fra Andrija Kačić-Miošić (1704.-1760.), naglasio je gvardijan samostana fra Ante Babož, govoreći danas o pripremama za obilježavanje 300. obljetnice Kačićevog.
ZAOSTROG, 31. siječnja 2004. (Hina)- U franjevačkom samostanu u
Zaostrogu, u općini Gradac, nalazi se prava riznica kulturnog,
umjetničkog i povijesnog blaga koja se skupljala u više od pet
stoljeća postojanja toga vjerskoga, školskoga, kulturnoga i
gospodarskog središta Makarskog primorja, a samostan je posebno poznat
jer je u njemu živio i radio poznati hrvatski pjesnik i književnik
fra Andrija Kačić-Miošić (1704.-1760.), naglasio je gvardijan
samostana fra Ante Babož, govoreći danas o pripremama za
obilježavanje 300. obljetnice Kačićevog.#L#
Podsjetio je da je Kačićevo djelo "Razgovor ugodni naroda
slovinskoga" poznato ne samo hrvatskoj, nego i europskoj javnosti.
Fra Babož napomenuo je i da je u franjevačkom samostanu u Zaostrogu
smještena Galerija "Mladena Veže", Etnografska zbirka, Samostanska
knjižnica, Botanički vrt i druge povijesne znamenitosti
U više od pola tisućljeća starom samostan je i dobro poznata
knjižnica s 30.000 knjiga, 24 inkunabule, rariteteti iz 16. stoljeća,
zatim carski dopisi ispisani zlatnim slovima, jedini primjerak prvog
izdanja Marulićeva "Evangelistara" i druga arhivska povijesna građa.
Knjige i dokumenti uglavnom su ispisani na latinskom, grčkom,
talijanskom, hrvatskom, turskom, arapskom, njemačkom, engleskom, pa i
kineskom jeziku, te knjižnica svjedoči kako se na našim prostorima
budno pratio kulturni razvitak Europe.
Osim toga u zaostroškom franjevačkom samostanu su i vrijedne
umjetnine, među kojima se posebno ističe mramorno poprsje fra Andrije
Kačića-Miošića, djelo kipara Ivana Rendića (1849.-1932.) iz 1889.
godine i Kačićev spomenik u pozi Guslara, djelo Ivana Meštrovića
(1883.-1962.) iz 1953. godine.
Tu su i poznate slike Mladena Veže (1916.) koje je darovao
franjevcima, a u samostanu se čuva i plašt posljednjeg bosanskog
kralja Stjepana Kotromanića te druge vrijedne umjetnine.
Gvardijan Babož istaknuo je danas kako franjevački samostan u
Zaostrogu, "zbog svoje neizmjerne kulturne vrijednosti, zahtijeva
žurnu i temeljitu obnovu.
(Hina) tc sp