HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARA HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARAHina- Financijski servis Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog prošle godine premašio je 21,57
milijardu dolara, što je nominalno gotovo 40 posto, ili 6,16 milijardi dolara više nego na kraju 2002. godine, podatci su Hrvatske narodne banke iz najnovijeg Biltena. Veliki utjecaj na rast vanjskog duga imala su tečajna kretanja, odnosno slabljenje dolara prema euru. Analize središnje banke još za listopad pokazale su da se oko 30 posto povećanja inozemnog duga odnosi na međuvalutarne promjene. Kako je i tijekom prosinca prošle godine nastavljeno jačanje eura prema dolara, te i jačanje kune prema dolaru i to za 4,4 posto samo u prosincu, analitičari ističu da bi to moglo dodatno utjecati na rast dolarskog iznosa vanjskog duga, jer je većina duga denominirana u eurima, a vanjski dug iskazuje se u dolarima. Tako Ministarstvo financija, u analizi koju je prošli tjedan iznijelo pred Vladom, procjenjuje da bi se visina hrvatskog vanjskog duga krajem prošle godine mogla približiti iznosu od 22,8 milijardi dolara, ili oko 75 posto BDP-a. Prema podatcima središnje banke, najveći udio u vanjskom dugu i nadalje ima država, ali se njen udio postupno smanjuje u 'korist'
HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARA
Hina- Financijski servis
Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog prošle godine
premašio je 21,57 milijardu dolara, što je nominalno gotovo 40
posto, ili 6,16 milijardi dolara više nego na kraju 2002. godine,
podatci su Hrvatske narodne banke iz najnovijeg Biltena.
Veliki utjecaj na rast vanjskog duga imala su tečajna kretanja,
odnosno slabljenje dolara prema euru. Analize središnje banke još
za listopad pokazale su da se oko 30 posto povećanja inozemnog duga
odnosi na međuvalutarne promjene.
Kako je i tijekom prosinca prošle godine nastavljeno jačanje eura
prema dolara, te i jačanje kune prema dolaru i to za 4,4 posto samo u
prosincu, analitičari ističu da bi to moglo dodatno utjecati na
rast dolarskog iznosa vanjskog duga, jer je većina duga
denominirana u eurima, a vanjski dug iskazuje se u dolarima.
Tako Ministarstvo financija, u analizi koju je prošli tjedan
iznijelo pred Vladom, procjenjuje da bi se visina hrvatskog
vanjskog duga krajem prošle godine mogla približiti iznosu od 22,8
milijardi dolara, ili oko 75 posto BDP-a.
Prema podatcima središnje banke, najveći udio u vanjskom dugu i
nadalje ima država, ali se njen udio postupno smanjuje u 'korist'
rasta udjela banaka.
Dug države u jedanaest se mjeseci prošle godine povećao nominalno
za 1,78 milijardi dolara i krajem studenoga vanjski dug države
iznosio je 8,14 milijarde dolara, što je 37,7 posto ukupnog
vanjskog duga (koncem 2002. taj udio bio je 41,3 posto).
Udio pak banaka u ukupnom dugu sa 26,1 posto krajem 2002. popeo se na
28,2 posto krajem studenoga prošle godine. Banke su svoje vanjsko
zaduženje u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci nominalno povećale
za 2,06 milijardi dolara i njihov je dug krajem studenog iznosio
6,08 milijardi dolara.
Nešto više od četvrtine vanjskog duga, 25,6 posto odnosi se na
ostale sektore (poduzeća). Poduzeća su u nominalnom iznosu vanjski
dug u jedanaeset mjeseci prošle godine, u odnosu na kraj 2002.,
povećala za 1,56 milijardi dolara i dug tog sektora na kraju
studenoga iznosio je 5,53 milijarde dolara.
Prema podatcima središnje banke, u ovoj godini na otplatu dospijeva
oko 3,7 milijardi dolara inozemnog duga, od čega se 2,9 milijardi
odnosi na otplatu glavnica, a 801 milijun dolara na otplatu
kamata.