FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARA

HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARA HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARAHina- Financijski servis Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog prošle godine premašio je 21,57 milijardu dolara, što je nominalno gotovo 40 posto, ili 6,16 milijardi dolara više nego na kraju 2002. godine, podatci su Hrvatske narodne banke iz najnovijeg Biltena. Veliki utjecaj na rast vanjskog duga imala su tečajna kretanja, odnosno slabljenje dolara prema euru. Analize središnje banke još za listopad pokazale su da se oko 30 posto povećanja inozemnog duga odnosi na međuvalutarne promjene. Kako je i tijekom prosinca prošle godine nastavljeno jačanje eura prema dolara, te i jačanje kune prema dolaru i to za 4,4 posto samo u prosincu, analitičari ističu da bi to moglo dodatno utjecati na rast dolarskog iznosa vanjskog duga, jer je većina duga denominirana u eurima, a vanjski dug iskazuje se u dolarima. Tako Ministarstvo financija, u analizi koju je prošli tjedan iznijelo pred Vladom, procjenjuje da bi se visina hrvatskog vanjskog duga krajem prošle godine mogla približiti iznosu od 22,8 milijardi dolara, ili oko 75 posto BDP-a. Prema podatcima središnje banke, najveći udio u vanjskom dugu i nadalje ima država, ali se njen udio postupno smanjuje u 'korist'
HNB: KRAJEM STUDENOG VANJSKI DUG PREMAŠIO 21,57 MILIJARDI DOLARA Hina- Financijski servis Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog prošle godine premašio je 21,57 milijardu dolara, što je nominalno gotovo 40 posto, ili 6,16 milijardi dolara više nego na kraju 2002. godine, podatci su Hrvatske narodne banke iz najnovijeg Biltena. Veliki utjecaj na rast vanjskog duga imala su tečajna kretanja, odnosno slabljenje dolara prema euru. Analize središnje banke još za listopad pokazale su da se oko 30 posto povećanja inozemnog duga odnosi na međuvalutarne promjene. Kako je i tijekom prosinca prošle godine nastavljeno jačanje eura prema dolara, te i jačanje kune prema dolaru i to za 4,4 posto samo u prosincu, analitičari ističu da bi to moglo dodatno utjecati na rast dolarskog iznosa vanjskog duga, jer je većina duga denominirana u eurima, a vanjski dug iskazuje se u dolarima. Tako Ministarstvo financija, u analizi koju je prošli tjedan iznijelo pred Vladom, procjenjuje da bi se visina hrvatskog vanjskog duga krajem prošle godine mogla približiti iznosu od 22,8 milijardi dolara, ili oko 75 posto BDP-a. Prema podatcima središnje banke, najveći udio u vanjskom dugu i nadalje ima država, ali se njen udio postupno smanjuje u 'korist' rasta udjela banaka. Dug države u jedanaest se mjeseci prošle godine povećao nominalno za 1,78 milijardi dolara i krajem studenoga vanjski dug države iznosio je 8,14 milijarde dolara, što je 37,7 posto ukupnog vanjskog duga (koncem 2002. taj udio bio je 41,3 posto). Udio pak banaka u ukupnom dugu sa 26,1 posto krajem 2002. popeo se na 28,2 posto krajem studenoga prošle godine. Banke su svoje vanjsko zaduženje u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci nominalno povećale za 2,06 milijardi dolara i njihov je dug krajem studenog iznosio 6,08 milijardi dolara. Nešto više od četvrtine vanjskog duga, 25,6 posto odnosi se na ostale sektore (poduzeća). Poduzeća su u nominalnom iznosu vanjski dug u jedanaeset mjeseci prošle godine, u odnosu na kraj 2002., povećala za 1,56 milijardi dolara i dug tog sektora na kraju studenoga iznosio je 5,53 milijarde dolara. Prema podatcima središnje banke, u ovoj godini na otplatu dospijeva oko 3,7 milijardi dolara inozemnog duga, od čega se 2,9 milijardi odnosi na otplatu glavnica, a 801 milijun dolara na otplatu kamata.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙