BANKE UGLAVNOM SUZDRŽANE U OCJENI ZADNJIH MJERA HNB-A

BANKE UGLAVNOM SUZDRŽANE U OCJENI ZADNJIH MJERA HNB-A HINA - Financijski servis Vodećih pet hrvatskih banaka - Zagrebačka, Privredna, Splitska, Raiffeisenbanka Austria (RBA)i Erste & Steiermaerkische banka (ESB) u većoj su ili manjoj mjeri suzdržane u ocjeni najnovijih mjera Hrvatske narodne banke (HNB). Savjet HNB-a je na svojoj je sjednici 17. prosinca prošle godine donio odluku da se povećava dio obvezne pričuve koji se izdvaja na posebne račune kod HNB-a. Devizni dio obvezne pričuve obračunate na devizne inozemne izvore i na devizne depozite osoba u posebnom odnosu prema banci izdvajat će se u 100-postotnom iznosu, a za ostalu deviznu i sveukupnu kunsku obveznu pričuvu izdvajanje na posebne račune kod središnje banke povećava se s dosadašnjih najmanje 40 posto na najmanje 60 posto iznosa obračunate obvezne pričuve. Takvim promjenama, pojašnjeno je iz HNB-a, želi se obeshrabriti zaduživanje banaka u inozemstvu radi povećanja plasmana u zemlji na osnovi inozemnih izvora i zalog deviznog dijela obvezne rezerve kao jamstva za uzete kredite te, s druge strane, smanjiti značajne dnevne oscilacije u stanju rezerve na računima banaka kod središnje banke. U Zagrebačkoj banci (ZABA) ocjenjuju kako niti prošlogodišnje mjere HNB-a, odnosno ograničenje rasta bankovnih plasmana na 16 posto godišnje, nisu znatnije utjecala na njihovo poslovanje, s obzirom da je za 2003. godinu ionako bio planiran rast manji od 16 posto. Ostvarenje plana kreditiranja za ovu godinu, kažu u ZABA-i, postići će "u kontinuiranoj interakciji s tržištem, prateći i procjenjujući rizičnost tržišnih segmenata i pojedinih klijenata te prilagođavajući se potražnji". Dodaju kako "s obzirom na visoku konkurenciju među bankama ne očekuju da će se kamatne stope značajnije mijenjati". U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) pak ističu kako ta banka "ne komentira mjere HNB-a, ali se može reći da će ih, naravno, poštovati i svoju poslovnu politiku prilagođavati uvjetima na tržištu". U ESB-u ističu kako će nastavak administrativnog reguliranja rada bankarskog sustava rezultirati većom cijenom kapitala i porastom troškova. "Slijedom toga, može se zaključiti da će uslijediti i promjene kamatnih stopa na način da će cijena kredita biti veća. U 2004. može se očekivati lagani rast kamatnih stopa na kredite koje bi mogle porasti za 1 posto s obzirom na porast troškova i nepromijenjenu potražnju za kreditima", kažu u ESB-u. U ESB-u ističu kako poštuju procjene i odluke HNB-a s obzirom da središnja banka također ima određene ciljeve koje mora ostvariti. Iz tog razloga nove mjere HNB-a ne smatraju neočekivanima, već drže kako su one kontinuitet dosadašnje restriktivne politike kojom se utječe na rad bankarskog sustava. ESB je s najnovijim mjerama HNB-a mnogo zadovoljnija, te ih smatra pravednijima budući da ipak omogućavaju rast banaka u okviru njihove snage i potencijala. Tako ta banka u ovoj godini ima ambiciju rasta od 20 posto, te drže da im najnovije mjere HNB-a omogućavaju navedeni rast. Mjere HNB-a utjecat će i na poslovanje Splitske banke, budući će, prema riječima zamjenika predsjednika Uprave te banke Gorana Gazivode, dovesti do povećanja njenih troškova i mogle bi usporiti plasmane banke u slijedećoj godini. Gazivoda drži kako su najnovije mjere monetarne politike nastavak niza administrativnih mjera donijetih početkom prošle godine i predstavljaju daljnji odmak od tržišnih mjera. Umjesto linearnih mjera trebalo bi se više pažnje posvetiti pojedinačnim mjerama koje se primjenjuju na banke, odnosno procjeni rizičnosti poslovanja svake pojedine banke, što bi značilo uvođenje tzv. bonitetnog principa, kazao je Gazivoda. Glavni ekonomist RBA-a Ante Žigman za nove mjere HNB kaže kako potvrđuju nastojanje da nastavkom restriktivne monetarne politike uz povlačenje dodatnih poteza u 2004. godini HNB utječe na usporavanje rasta vanjskog duga i smanjenje deficita platne bilance. Žigman ističe kako sve nove mjere imaju za posljedicu smanjenje kunske likvidnosti banaka i smanjenje manevarskog prostora za upravljanje kunskom likvidnošću poslovnih banaka, te usporavanje rasta profita banaka u 2004. godini. Dodaje kako je mjera kojom se ukida obvezni upis blagajničkih zapisa kod rasta kreditnih plasmana banaka iznad određenog limita bila očekivana te da taj potez u RBA smatraju pozitivnim. "Organiziranje operacija na otvorenom tržištu je izuzetno važna odluka vodstva HNB-a, jer će se na taj način značajno unaprijediti tržište državnih vrijednosnica i bit će uvedena određena operativna diskontna stopa. Sad je još prerano ocjenjivati efekte takve mjere jer su nam potrebni detalji oko operativne izvedbe, poznato je tek da će HNB i kupovati i prodavati državne vrijednosnice". Mjere vezane za ukidanje dobrovoljnih deviznih blagajničkih zapisa i skraćivanje korištenja lombardnog kredita, pak, izjavio je Žigman, neće utjecati na poslovanje RBA, budući da se tim instrumentima nisu služili pri kreiranju kunske likvidnosti. Dodao je kako utjecaja na poslovanje RBA neće imati niti mjera koja se odnosi na devizni dio obvezne pričuve obračunate na devizne inozemne izvore i na devizne depozite osoba u posebnom odnosu prema banci u 100-postotnom iznosu, te povećanje iznosa obvezne rezerve koji se mora obvezno držati na računu kod HNB-a s 40 posto na 60 posto, "jer se stanovitim okvirima već nalazimo u mjerama". Procjenjujući utjecaj prošlogodišnjeg ograničavanja kreditne ekspanzije, Žigman je kazao kako će rast kredita RBA u 2003. godini biti u skladu s ograničenjem koje je uvela monetarna vlast te da ta mjera nije imala izravne veze s odabirom sektora u koji će se sredstva plasirati. Gazivoda, pak, kaže kako su te mjera smanjile plasmane Splitske banke s planiranog rasta od 35 posto na dozvoljeni rast od 16 posto. Dodaje i kako je struktura tog rasta bila promijenjena za prvih devet mjeseci prošle godine u usporedbi s 2002., pri čemu su plasmani pravnih osoba rasli za pet posto, a plasmani građanstvu za osamnaest posto. I u ESB-u drže kako su proteklu godinu obilježile restriktivne mjere HNB-a koje "nisu bile najpovoljnije za banku iz razloga što nisu bile selektivne te su time najmanje pogodile banke koje nisu imale snažan rast pasive. ESB je imala značajan porast depozita koje nije mogla adekvatno iskoristiti u kreditnom rastu, osvajanju tržišta ili povećanju broja klijenata te je u tom smislu bila pogođena navedenim mjerama". Kažu kako je limitiranje rasta plasmana na 16 posto utjecalo je na planove razvoja i rasta te je pored uobičajenog troškovnog aspekta restrikcija ESB bila dodatno pogođena mjerama HNB-a "obzirom da u svojim planovima ima rast, a ne stagnaciju".