HNB: OD 3. SVIBNJA MJENAČNICE MORAJU IMATI ZAŠTIĆENE RAČUNALNE

HNB: OD 3. SVIBNJA MJENAČNICE MORAJU IMATI ZAŠTIĆENE RAČUNALNE PROGRAME Hina- Financijski servis Hrvatska narodna banka za tri je mjeseca, sa 2. veljače na 3. svibnja, ovlaštenim mjenjačima pomaknula početak primjene zaštićenih računalnih programa certificiranih od strane HNB-a, odluka je koju je Savjet HNB-a donio sredinom ovog mjeseca, a prošli tjedan središnja banka objavila na svojim web stranicama. Iz HNB-a to objašnjavaju neusklađenostima ponuđenih programa s propisanom dokumentacijom, zbog čega je za provjeru potrebno više vremena nego je planirano. Prema posljednjim podatcima kojima raspolažu u HNB-u, u Hrvatskoj djeluje oko 1.300 ovlaštenih mjenjača koji posluju na 2.500 lokacija - mjenjačkih mjesta. Svi oni moraju koristiti zaštićene računalne programe certificirane od strane HNB-a, na što ih obvezuje Odluka o uvjetima i načinu poslovanja ovlaštenih mjenjača (Narodne novine broj 111 iz 2003.). Ta odluka obvezuje sve mjenjačnice da u dokumentaciji uz ostalo moraju imati i potvrdu o autentičnosti, odnosno pismenu izjavu proizvođača zaštićenog računalnog programa da je program koji se upotrebljava certificiran. Certifikat je, naime, uvjet proizvođačima da se pojave na tržištu. Cilj je certificiranja računalnih programa omogućavanje tržišnog natjecanja većeg broja sudionika kojima je certficirano programsko rješenje uvjet za nastup na tržištu ovlaštenih mjenjača, ističu iz HNB-a. Na javni poziv za prikupljanje programskih rješenja, koji je HNB objavila u srpnju 2003., a koji je i dalje otvoren, do kraja prošlog tjedna pristiglo je dvadeset ponuda. "Tijekom certificiranja, odnosno provjere pristiglih ponuda programskih rješenja utvrđene su neusklađenosti programa s odredbama koje proizlaze iz dokumentacije koju je pripremila HNB. Iz tog razloga, na provjeru svih analiziranih programskih rješenja utrošeno je znatno više vremena no što je bilo planirano da se certifikati izdaju, odnosno instaliraju kod korisnika do 2. veljače ove godine", odgovorili su iz središnje banke na upit o razlozima odgode. U samom se javnom pozivu središnja banka obvezala izdati certifikat u slučaju da ponuđeni programi ispunjavaju kriterije određene dokumentacijom HNB-a - Odlukom o uvjetima i načinu poslovanja ovlaštenih mjenjača, Uputama za primjenu te odluke, te Funkcionalnom i Tehničkom specifikacijom, a kao prvi datum za izdavanje certifikata u pozivu je naveden 1. prosinca. Svi potencijalni ponuđači cjelokupnu dokumentaciju preuzimaju u HNB- u, te se tim činom, uz ispunjavanje uvjeta navedenih u Javnom pozivu, registriraju kao mogući ponuđači računalnih programa. Prema podatcima HNB-a, do kraja prošle godine dokumentaciju za izradu programskih rješenja u HNB-u je podiglo više od 80 pravnih osoba, odnosno poduzetnika pojedinaca, od kojih je njih 20 do sada predalo svoje ponude. U samom postupku središnja je banka zaprimila i jedan zahtjev za utvrđivanje narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja, ali je on odbačen zbog nenadležnosti. Prigovor je uputila tvrtka Basis i to na izbor operativnih sustava i programskih alata u kojima, odnosno uz pomoć kojih mogu biti napravljeni zaštićeni računalni programi. HNB je taj prigovor odbacila obrazlažući da je Zakonom o bankama središnja banka ovlaštena pratiti konkurenciju u pružanju bankovnih usluga, a postupak nabave programskih rješenja zaštićenog računalnog programa za ovlaštene mjenjače ne predstavlja bankovnu uslugu, pa HNB u tom slučaju nije nadležna. Prema saznanjima HNB-a, tvrtka Basis nije nastavila s prigovorom za utvrđivanje narušavanja tržišnog natjecanja kod nadležnog tijela (Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja). Inače, prema Odluci o uvjetima i načinu poslovanja ovlaštenih mjenjača zaštićeni računalni program je onaj koji onemogućava brisanje, mijenjanje ili nadopunjavanje jednom unesenih podataka o mjenjačkom poslovanju, neistinito iskazivanje izvještaja, popravke nakon što je zaključen obračun dnevne blagajne i naknadno evidentiranje transakcija, te neovlaštene intervencije u program od strane korisnika programa. Odlukom je također utvrđeno da zaštićeni računalni program mora u svako doba omogućiti ispis podataka o transakcijama obavljenim tog dana ili u prošlom razdoblju, da ti podatci u memoriji zaštićenoga računalnog programa moraju biti pohranjeni za tekuću i prethodnu kalendarsku godinu, a ovlašteni mjenjač dužan je na elektromagnetskoj/digitalnoj vanjskoj memoriji čuvati podatke tako, da zajedno s već navedenim podatcima u memoriji, omogućuju pristup podacima za tekuću i dvije prethodne kalendarske godine.