ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Za obnovu u prošloj godini opožarenih šumskih i poljoprivrednih površina na otocima i u priobalju, država će ove godine izdvojiti deset milijuna kuna, program je obnove koji je na današnjoj sjednici
donijela hrvatska Vlada.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Za obnovu u prošloj godini opožarenih
šumskih i poljoprivrednih površina na otocima i u priobalju, država
će ove godine izdvojiti deset milijuna kuna, program je obnove koji
je na današnjoj sjednici donijela hrvatska Vlada. #L#
Obnova opožarenih površina financirat će se udruživanjem sredstva
države, županija, gradova i općina te drugih izvora.
Prioritet u sufinanciranju imat će županije koje su u prošloj
godini najviše stradale od požara, dakle Primorsko-goranska,
Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska
i Dubrovačko neretvanska županija.
Čišćenje te obnovu opožarenih šuma, maslinika, voćnjaka, vinograda
i nasada lavande država će sufinancirati s 50 tisuća kuna, a
poljoprivrednih i šumskih puteva s 30 tisuća kuna po hektaru.
Sredstva iz programa moći će koristiti i pravne i fizičke osobe koje
posjeduju opožarene šumske i poljoprivredne površine.
Prošle je godine opožareno 17.500 hektara šumskog i poljoprivredog
zemljišta, ukupna šteta od požara dosegnula je milijardu kuna,
izvijestio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva Petar Čobanković.
Ministar se nada da će program potaknuti čišćenje i obnovu
spomenutih površina, tim više što se na njima, kaže, mogu uzgajati
kulture koje Hrvatska sada uvozi.
Uvoz poljoprivrednih proizvoda ove će godine dosegnuti rekordnih
1,3 milijarde dolara, rekao je Čobanković.
Raspravljajući o štetama od požara, članovi Vlade suglasili su se
da čim prije treba izraditi program zaštite od požara za ovu godinu,
sustavnije riješiti financiranje i koordiniranja vatrogastva.
O tim temama razgovarat će se i sljedeći tjedan na zajedničkom
sastanku ministara obrane i unutarnjih poslova sa suradnicima.
Da bi pomogla smirivanju stanja na tržištu pšenice i brašna, Vlada
je danas odlučila da će izvoznici brašna na svakih sto izvezenih
kilograma morati platiti carinu od 6,9 eura. Ta će mjera vrijediti
privremeno, do 15. srpnja.
Smirivanju stanja trebala bi pridonijeti i odluka da se uveze 50
tisuća tona pšenice bez carine.
Uz kvotu za pšenicu, Vlada je odlučila uvesti i bescarinsku kvotu za
krumpir kojega bi se bez carine uvezlo 25 tisuća tona.
Preferencijalne carinske kvote i za pšenicu i krumpir odnose se na
uvoz iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije, a petina
odobrenih količina odnosi se na zemlje EU-a.
(Hina) um/bn az