UVOĐENJE MALOPRODAJNIH CIJENA PEKARSKIH PROIZVODA S MAKSIMALNIM RABATOM

vreda ZAGREB, 14. siječnja 2004. (Hina) - U cilju rješavanja problematike tržišta pšenice, brašna i kruha, mlinarsko-pekarska industrija će od 1. svibnja formirati maloprodajne cijene pekarskih proizvoda s maksimalnim rabatom od oko 25 posto.#L# Jedan je to od najvažnijih zaključaka današnjeg sastanka predstavnika gospodarskog interesnog udruženja mlinarsko-pekarske industrije Žitozajednica. Potrebno je, kako je rečeno, u što skorije vrijeme, odnosno do žetve, uvesti markice za brašno, utvrditi normative za pekarsku proizvodnju, poticaje isplaćivati u vrijeme žetve i to po kilogramu primljene pšenice te ubrzati proces privatizacije. Mjere koje će uvesti reda u spomenutu djelatnost, kazao je direktor Žitozajednice Boško Pavlović, uključuju i hitno donošenje uredbe o tržnom redu za žitarice kojom bi se trebale definirati zajamčene, ciljne i intervencijske cijene sukladno kretanjima kod proizvođača u susjednim državama. Također bi trebalo donijeti zakona o skladišnici, osnovati agenciju za brigu o tržišnim robnim zalihama, smanjiti kompenzacijske poslove te ubrzati rokove naplate, izjednačiti uvjete gospodarenja pravnih i fizičkih osoba, industrije i obrta, uvesti strogu kontrolu proizvodnje, prodaje, obračuna PDV-a, zaposlenika, donijeti pravilnik o kakvoći itd. Govoreći o problematici na tržištu pšenice Pavlović je istaknuo kako je činjenica da je u Hrvatskoj u posljednjih 13 godina visok pad sjetvenih površina (za 100 tisuća hektara), pad prinosa je u prosjeku 12,5 posto, a ukupne proizvodnje za oko 40,5 posto. Proizvođači u Hrvatskoj ostvaruju gotovo tri tone manje prinosa pšenice nego u Europskoj uniji (EU), a posebice zaostaju prinosi na obiteljskim seoskim gospodarstvima, koji su, kaže Pavlović, tri do četiri puta manji nego u EU. Što se, pak tiče, proizvodnje brašna ukupni kapaciteti dostižu otprilike milijun tona, što je 60 posto iznad potreba domaćeg tržišta. I u pekarskoj proizvodnji kapaciteti su 100 posto veći od naših potreba, pri čemu polovica otpada na obrtnički sektor. Pavlović je istaknuo kako je položaj mlinova posebice težak, o čemu govori podatak da su u 2002. godini ostvarili 363 milijuna kuna gubitaka, a vjerovatno je da će i podaci za prošlu godinu pokazati dodatnih 100 milijuna kuna gubitaka. I pekarstvo se poput mlinarstva nalazi u silaznom trendu. Podaci o potrošnji pokazuju da se po članu kućanstva godišnje troši 65,5 kilograma pekarskih proizvoda iskazano u brašnu. Kada se to preračuna u kruh, pojasnio je Pavlović, to je 87 kg pekarskih proizvoda po stanovniku godišnje. Pavlović je kazao kako se u posljednje vrijeme digla 'velika hajka' na pekare, a u zadnja tri mjeseca cijena brašna povećana je kunu po kilogramu za pekare, što znači oko 73 lipe po kilogramu kruha. Pekari su, kaže Pavlović dizali cijenu manje od toga, no u svakom njihovom povećanju ostaje rabat koji se daje trgovini. Pavlović, koji se jutros sastao s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem, rekao je i kako će danas biti raspodijeljeno 26.000 tona pšenice iz robnih zaliha te 30 tisuća tona iz uvoza, a po njegovim bi saznanjima mogao uslijediti i uvoz od još 50 tisuća tona pšenice bez carine. Uz tih, ukupno, oko 100 tisuća tona, ocijenio je Pavlović, situacija na tržištu brašna će se stabilizirati, no ne i situacija s cijenama kruha. Uz cijenu brašna od 2,5 kuna po kilogramu, po njegovoj ocjeni, morat će doći do porasta cijene kruha. Dodao je da se cijene mogu stabilizirati ako se trgovina odrekne dijela svojih troškova pri čemu je naglasio kako Vlada mora spriječiti monopolističko ponašanje maloprodaje. O navedenim mjerama, kao i problematici na tržištu pšenice, brašna i kruha danas je razgovarano i sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petrom Čobankovićem. Dogovoreno je, između ostalog, da se s zaključcima današnjeg skupa nađu na novom sastanku za otprilike tjedan dana, na kojem će sudjelovati i predstavnici ministarstava financija i gospodarstva te Državnog inspektorata, rekao je Pavlović . (Hina) tp ds