ZAGREB, 7. siječnja 2004. (Hina) - Mjera plasmana 56 tisuća tona pšenice na tržište mogla bi pozitivno utjecati na smirivanje tržišta pšenice i brašna, odnosno na cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda koji su zadnjih tjedana u
porastu, smatraju predstavnici pekarske industrije.
joprivreda-Trgovina
ZAGREB, 7. siječnja 2004. (Hina) - Mjera plasmana 56 tisuća tona
pšenice na tržište mogla bi pozitivno utjecati na smirivanje tržišta
pšenice i brašna, odnosno na cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda
koji su zadnjih tjedana u porastu, smatraju predstavnici pekarske
industrije.#L#
Stavljanje u promet navedene količine pšenice ministar poljoprivrede
Petar Čobanković najavio je na sjednici Vlade u ponedjeljak. Od 56
tisuća tona pšenice, 30 tisuća tona čini pšenica koju je Hrvatska po
odobrenju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) već uvezla bez
carine.
Na istoj sjednici, predsjednik Vlade Ivo Sanader pozvao je trgovce da
snize cijene kruha i da ih vrate na razinu od prije poskupljenja.
Također, pozvao ih je da se suzdrže od zarada koje dosežu i 62 posto.
Napominjući da se treba pobliže upoznati s detaljima Čobankovićeve
najave, direktor Zagrebačkih pekarni Klara Krešimir Kovačević
mišljenja je da je mjera koji je najavio ministar poljoprivrede dobra
i da je treba pozdraviti. Pritom je istaknuo da konfuziju na tržištu
pšenice i brašna plaćaju pekarska poduzeća koja legalno posluju i to
kroz visoke cijene sirovina. Po njegovim procjenama, tek 40 posto
prometa pekarskim proizvodima je evidentirano.
Direktor Žitozajednice Boško Pavlović smatra da je problem cijene
kruha problem trgovačkih marži, pa pozdravlja premijerov poziv
trgovcima da ih smanje. Po njegovim procjenama, trgovcima pripada 35
do 40 posto od maloprodajnih cijena kruha. Pozdravljajući najavu o
plasmanu dodatnih količina pšenice na tržište, koja će po njegovu
mišljenju dobro doći za stabilizaciju cijena brašna, Pavlović
napominje da je udjel brašna u maloprodajnoj cijeni kruha tek 20-ak
posto, pa smanjenje cijena brašna ne znači puno. Ono što bi po njegovu
mišljenju dugoročno stabiliziralo stanje na tržištu je suzbijanje sive
ekonomije u pekarstvu na kojemu se, ističe, godišnje proda 250 tisuća
tona proizvoda.
Direktor križevačkog Mlinara Dragutin Barišić također drži dobrom
Čobankovićevu najavu, a posebnim problemom kao i Boško Pavlović, drži
velike marže trgovaca. Rješenje vidi u određivanju marži na
maloprodajnu cijenu čime bi po njegovu mišljenju proizvođači ostvarili
presudni utjecaj na formiranje cijena kruha.
I direktor udruge prehrambene industrije, poljoprivrede i šumarstva
pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Stipan Bilić poput drugih pozdravlja
mjeru ministra Čobankovića. Po njegovu mišljenju, to je dobra
ekonomska mjera kojom Vlada može utjecati na tržište kruha. Bilić
smatra da bi bilo dobro plasirati oko 100 tisuća tona pšenice, ali ne
po većoj cijeni od 1,10 kuna po kilogramu. To bi snizilo cijenu
sirovina za pekare i omogućilo im relativnu rentabilnost, smatra
Bilić.
U pogledu trgovačkim marži, Bilić smatra da se one mogu propisati
samo u slučaju postojanja monopola ili oligopola u trgovini, a to sada
u Hrvatskoj nije slučaj.
(Hina) duk ds