ZAGREB, 17. prosinca 2003. (Hina) - Hrvatska poljoprivreda pretežnim se dijelom odvija u kućanstvima s poljoprivrednom proizvodnjom, njih 448.532 koji raspolažu sa ukupno 860 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, dok 1.364
poslovna subjekta u poljoprivredi koriste 217 tisuća hektara.
e-Poljoprivreda
ZAGREB, 17. prosinca 2003. (Hina) - Hrvatska poljoprivreda pretežnim
se dijelom odvija u kućanstvima s poljoprivrednom proizvodnjom, njih
448.532 koji raspolažu sa ukupno 860 tisuća hektara poljoprivrednog
zemljišta, dok 1.364 poslovna subjekta u poljoprivredi koriste 217
tisuća hektara.#L#
Pokazali su to rezultati Popisa poljoprivrede koji je Državni zavod
za statistiku proveo u lipnju ove godine.
Ta poljoprivredna kućanstva, istaknuto je na današnjoj konferenciji
za novinare DZS-a, koriste oko 80 posto poljoprivrednog zemljišta u
Hrvatskoj i posjeduju oko 80 posto goveda, gotovo 90 posto svinja i
više od 65 posto peradi.
Kako je kazao ravnatelj DZS-a Marijan Gredelj, uspoređujući podatke o
poljoprivredi s onima iz zadnja dva popisa stanovništva (1991. i 2001.
godine), uočljiv je trend smanjenja broja kućanstava s manje
korištenog zemljišta u korist broja kućanstava s više zemlje. Tako
primjerice broj kućanstava s 1 do 3 hektara (ha) kojih je 1991. bio
185.000 pao je u ovoj godini na 112.000. Broj kućanstava s više od 10
ha povećao se, pak, s njih 12.000 na njih 21.000.
U voćarstvu je, kazao je Gredelj, uočen pad broja stabala šljiva (s
5,3 milijuna u 1991. na 4 milijuna u 2003.) i trsova vinove loze (s
139,9 milijuna u 1991. na 102,5 milijuna u 2003.), dok je zabilježen
porast broja stabala jabuka (s 1,9 milijuna u 1991. na 3,8 milijuna u
2003.) i maslina (s 1,1 milijun u 1991. na 2,4 milijuna u ovoj
godini). Kod drugih vrsta voća nisu zabilježene veće promjene u odnosu
na stanje u 1991. godinu.
Što se broja stoke i peradi tiče, rezultati Popisa pokazali su kako
je broj goveda u padu, dok je broj ovaca, koza, svinja i peradi u
porastu.
Kada se uspoređuju podaci s onima zemalja članica Europske unije
(EU), vidljivo je da Hrvatska nije poljoprivredna velesila niti sa
kojeg aspekta, istaknuo je Gredelj. "U situaciji smo kada smo realno
veći od vrlo, vrlo malog Luxemburga", dodao je.
Tako primjerice rezultati pokazuju kako se prosječna veličina
poljoprivrednog zemljišta u zemljama EU kreće oko 18,7 ha, dok je
hrvatski prosjek 2,4 ha. U zemljama EU prosječno jedan posjed uzgaja
12 goveda i 18 svinja, a u Hrvatskoj 1 govedo i 4 svinje.
Gredelj drži kako Hrvatska ima prostora za razvoj poljoprivredne
proizvodnje, no potrebno je nizom mjera potaknuti i povećati ukupnu
produktivnost.
Govoreći o samom provođenju Popisa poljoprivrede 2003, Gredelj je
podsjetio kako su za njegovo provođenje bila namijenjena sredstva od
125,5 milijuna kuna, no utrošeno je nešto više od 108 milijuna kuna.
Popis je obuhvatio 448.532 kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom i
1.364 poslovna subjekta koja se bave poljoprivredom. Prikupljeni su
podaci o zemljištu, voćnjacima, vinogradima, stoci, peradi i ostalim
životinjama, o poljoprivrednim strojevima i opremi, poljoprivrednim
objektima, dopunskim djelatnostima, članovima kućanstava, radnoj snazi
te prodaji poljoprivrednih proizvoda.
Popis je dao sliku stanja hrvatske poljoprivrede i osigurao
pokazatelje koji su nužni za planiranje i razvoj te djelatnosti, a
isto tako, oni su podloga za praćenje mjera poljoprivredne politike.
Također, Popis poljoprivrede jedna je od obveza Hrvatske za
usklađivanje sa zakonima i propisima EU.
DZS je danas i na svojim Internet stranicama objavio 75 tablica s
rezultatima Popisa poljoprivrede.
Gredelj je također podsjetio i kako će DZS do 2007. godine izraditi
tri statistička registra. Riječ je o registru poljoprivrednih
kućanstava, registru poslovnih subjekata i registru stanova i
kućanstava.
(Hina) tp ds