ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - U nakladi "Školske knjige" izašao je prvi svezak trosveščane sinteze hrvatske povijesti - "Povijest Hrvata - Srednji vijek".
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - U nakladi "Školske knjige" izašao je
prvi svezak trosveščane sinteze hrvatske povijesti - "Povijest
Hrvata - Srednji vijek".#L#
Glavni je urednik prve knjige koja obrađuje srednji vijek, odnosno
razdoblje hrvatske povijesti od početaka do godine 1526., akademik
Franjo Šanjek koji je u suradnji s Tomislavom Raukarom i Frankom
Miroševićem obradio tekstovne priloge skupine autora.
Urednici ističu da je to prva sustavna sinteza hrvatske povijesti
nakon 1945., a u njoj su prvi put popunjene mnoge praznine hrvatske
povijesti iz 17. i 18. stoljeća, koje dosad nisu bile obrađivane.
Sinteza ne obrađuje samo hrvatsku političku povijest, već, kako to
u uvodu ističu urednici, cjelokupni društveni život hrvatskoga
naroda koji uz politiku zahvaća i gospodarstvo, kulturu, znanost i
duhovnost.
U izradbi knjige svojim autorskim prilozima sudjelovali su Irena
Benyovsky, Miroslav Bertoša, Milko Brković, Stipe Botica, Neven
Budak, Lovorka Čoralić, Stjepan Damjanović, Dean Duda, Igor
Fisković, Bruna Kuntić Makvić, Radoslav Katičić, Zoran Ladić,
Tomislav Raukar, Franjo Šanjek, Miroslav Kurelac i Stanislav
Tuksar.
Knjiga u četiri temeljna poglavlja obrađuje povijest hrvatskoga
naroda do njegova dolaska na Jadran, starosjedilačko stanovništvo
i pojavu kršćanstva na teritoriju koji su Hrvati kasnije naselili i
etnogenezu hrvatskoga naroda.
Također su obrađena prva stoljeća nakon doseljenja, položaj Hrvata
između Bizanta i Franaka, pokrštavanje i početak državne
organizacije "Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije", društveni i
crkveni ustroj države te njezina postignuća na području kulture,
znanosti i umjetnosti.
Istra je prikazana kao hrvatski etnički prostor izvan državnoga
područja kao posebna cjelina, a stupanje Arpadovića na hrvatsko
prijestolje nakon nestanka dinastije vladara hrvatske narodne
krvi, uvjetovalo je bosansku posebnost, pa su u "razvijenom
srednjem vijeku" Humsko kneštvo i Bosanska banovina također
posebno obrađeni.
Prvotnu koncepciju sinteze hrvatske povijesti osmislio je Mirko
Valnetić, a nju su tijekom rada priređivači pojedinih knjiga
zajedno s autorima dopunjavali i oblikovali.
U redakciji tog nakladničkog pothvata koja je počela s radom 1994.
bili su Franjo Šanjek, Ljubo Boban i Mirko Valentić.
Valentićev rad na drugoj knjizi koja obrađuje razdoblje od 1526. do
1918. nastavila je Lovorka Čoralić, a Ljube Bobana, koji je bio
zadužen za treću knjigu što obrađuje vrijeme nakon 1918., preuzeo
je nakon njegove smrti Ivo Perić.
Na kraju prve knjige koja obrađuje povijest hrvatskoga naroda i
njegova teritorija od ilirskih i rimskih vremena do Mohačke bitke
1526. priloženi su izvori, literatura, indeks imena, toponima i
etnonima.
(Hina) mk mc