ZAGREB, 3. siječnja (Hina) - Najnoviji broj zagrebačkoga časopisa za arhitekturu i kulturu "Oris" donosi presjek zbivanja u izgradnji stambenih zgrada u nekoliko posljednjih godina, s naglaskom na kolektivno stanovanje u
Hrvatskoj.
ZAGREB, 3. siječnja (Hina) - Najnoviji broj zagrebačkoga časopisa
za arhitekturu i kulturu "Oris" donosi presjek zbivanja u izgradnji
stambenih zgrada u nekoliko posljednjih godina, s naglaskom na
kolektivno stanovanje u Hrvatskoj. #L#
Uvodni tekst "Suvremeno stanovanje" za "Oris" je napisao jedan od
najvećih slovenskih arhitekata Aleš Vodopivec, koji razmatra kraj
modernizma u stanogradnji, posebice "blokovsku izgradnju", čiji
počeci sežu do prve polovice prošlog stoljeća, kada je socijalna
stanogradnja bila jedna od ključnih zadaća arhitekture.
Vodopivec smatra da na stanogradnju danas - kao što je na početku
20. stoljeća na nju utjecala industrijalizacija - utječe
suvremena, osobito informatička tehnologija.
Zahvaljujući prenosivim računalima i mobitelima, mnogi svoje radno
mjesto nose sa sobom, pa se tako više od 20 milijuna Amerikanaca,
podsjeća, koristi svojim domom kao radnim mjestom.
Istodobno sociološke prognoze upućuju na porast "neobiteljskih"
modela stanovanja, primjećuje, pa takvi ljudi trebaju stan s manjim
brojem prostorija, pojavljuje se težnja za većim dnevnim
boravkom.
Informatička tehnologija obećava da će život u kući biti sve
udobniji, a kroz umreženost u dnevnom boravku, kako dodaje, bit će
tako reći na raspolaganju sve što čovjek može zamisliti.
Na početku trećeg tisućljeća upozorava na sve veću razliku između
bogatih i siromašnih, koja se očituje i u izgradnji "čuvanih
naselja" (SAD).
Simbolično značenje toga, smatra, važnije je od rušenja stambenog
bloka Pruitt - Igoe u američkome gradu St. Louisu 1972., starog
manje od dvadeset godina, što je značilo više od promjene stila i
upozorilo na to da su socijalne aspiracije modernizma bile suviše
optimistične.
U zadnjem broju "Orisa", objavljenom prije Nove godine, prikazana
je izgradnja stambenih zgrada i naselja u Splitu, Đakovu,
Krapinskim Toplicama, Zagrebu, Daruvaru, Zadru, Rijeci, Beču itd.
O neobičnom američkom umjetniku Matthewu Barneyu (1967.), autoru
Cremaster filmova, u najnovijem broju časopisa "Oris" piše Željko
Kipke.
(Hina) mc sp