ZAGREB, 2. siječnja 2004. (Hina) - Račanova Vlada u pismu namjere poslanom 16. prosinca 2003. u sjedište Međunarodnog monetarog fonda (MMF), navela je da je, u skladu s preporukom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja /(AZTN)
"odlučila odgoditi uvođenje zabrane rada nedjeljom za velike maloprodajne trgovine, planirano za 1. siječnja 2004., dok nova Vlada ne bude imala priliku razmotriti to pitanje".
ZAGREB, 2. siječnja 2004. (Hina) - Račanova Vlada u pismu namjere
poslanom 16. prosinca 2003. u sjedište Međunarodnog monetarog fonda
(MMF), navela je da je, u skladu s preporukom Agencije za zaštitu
tržišnog natjecanja /(AZTN) "odlučila odgoditi uvođenje zabrane rada
nedjeljom za velike maloprodajne trgovine, planirano za 1. siječnja
2004., dok nova Vlada ne bude imala priliku razmotriti to pitanje".#L#
No, to se ipak nije dogodilo na zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici
bivše Vlade, pa se novi režim rada trgovina nedjeljom počinje
primjenjivati ovaj vikend.
Pismo namjere Vlade i Hrvatske narodne banke, koje sadržava ažurirane
ekonomske informacije te pokazatelje kretanja u 2003. i koje je
poslano u sjedište MMF-a, objavljeno je na web stranici HNB-a zadnjeg
dana prošle godine.
Iz Pisma namjere vidljivo je i da će, najvjerojatnije, Međunarodna
financijska korporacija (IFC) Svjetske banke postati vlasnikom 19
posto udjela Hrvatske poštanske banke (HPB).
Upravni odbor IFC-a u siječnju bi trebao odobriti tu kupnju, putem
dokapitalizacija HPB-a, koja je bila predviđena stand-by aranžmanom
(potpisanom u veljači 2003.). Dubinsko snimanje poslovanja (due
diligence) HPB-a obavila je Misija IFC-a za boravka u Zagrebu u
studenome.
Bivša Vlada i HNB su najavili i da bi se u siječnju trebao održati
prvi sastanak Vijeća domaćih financijskih supervizora, koje bi se
nakon toga trebalo redovito sastajati radi razmatranja pitanja iz
područja nadzora financijskih institucija.
U Pismu se kaže i da je Vlada postigla napredak u uklanjanju zapreka
za sklapanje trgovinskog sporazuma sa Srbijom i Crnom Gorom, te
očekuje da će taj sporazum moći biti proveden u prvoj polovici 2004.
godine.
Ponavljajući procjene da bi gospodarski rast u 2003. mogao biti 5
posto, inflacija 1,5 posto te deficit tekućeg računa platne bilance
smanjen na 5,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se i da će
"zbog velikih neutvrđenih financijskih odljeva i prihoda od neto
međunarodnih pričuva HNB-a, kao i zbog slabljenja tečaja dolara, udjel
inozemnog duga u BDP-u porasti na više od 74 posto BDP-a na kraju
2003."
MMF je sredinom godine procjenjivao da će inozemni dug biti na
razini 68 posto BDP-a, koliko je dosegnuo godinu ranije, nakon što je
porastao za 10 postotnih poena, sa 58 na 68 posto BDP-a.
Uglavnom zbog posljedica intervencija na deviznom tržištu, po jednom
u studenom i prosincu, HNB očekuje da će joj nedostajati 150 milijuna
dolara za ispunjenje kriterija uspješnosti programa vezanog uz
povećanje neto raspoloživih međunarodnih pričuva.
Iz HNB-a najavljuju i reorganizaciju svog Sektora nadzora i kontrole,
kojom se omogućuje izravni nadzor banaka koji se više temelji na
praćenju rizika. Ujedno najavljuju i da će početi provoditi detaljnije
ispitivanje devizne zaduženosti banaka.
Pismo namjere sačinjeno je na kraju treće provjere ostvarivanja
stand-by aranžmana, nakon što je sredinom prosinca u Hrvatskoj
boravila Misija MMF-a. Iako se očekivalo da će taj treći, biti i
završni pregled temeljem važećeg stand-by aranžmana (sklopljenog u
veljači ove godine), iz MMF-a su najavili za kraj siječnja, odnosno
početak veljače novu Misiju MMF-a koja će do tada dobiti i sve podatke
sa zaključno 31. prosinca ove godine, te razgovarati s novom Vladom o
fiskalnim i strukturnim politikama u 2004. Procedura je takva,
pojašnjeno je, da se posao oko sadašnjeg aranžmana mora dovršiti
najkasnije dva tjedna prije isteka, 2. travnja iduće godine, što znači
da bi sredinom ožujka trebala biti dovršena sva dokumentacija.
(Hina) db ds