ZAGREB, 17. prosinca 2003. (Hina) - Hrvatski inozemni dug, za koji je Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u rujnu procjenjivala da bi na kraju ove godine mogao iznositi oko 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), iznosit će
vjerojatno oko 74 posto BDP-a, a najveći je razlog tom povećanju slabljenje tečaja dolara, izjavio je danas voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild.
ZAGREB, 17. prosinca 2003. (Hina) - Hrvatski inozemni dug, za koji je
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u rujnu procjenjivala da bi
na kraju ove godine mogao iznositi oko 68 posto bruto domaćeg
proizvoda (BDP), iznosit će vjerojatno oko 74 posto BDP-a, a najveći
je razlog tom povećanju slabljenje tečaja dolara, izjavio je danas
voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild.#L#
Lani je inozemni dug porastao za 10 postotnih poena, sa 58 na 68
posto BDP-a, pri čemu je polovica porasta nastala učinkom tečajnih
razlika i slabljenja tečaja dolara. Misija MMF-a za zadnjeg boravka u
rujnu u Hrvatskoj procjenjivala je da će vanjski dug i u ovoj godini
biti na razini od 68 posto BDP-a.
Flickenschild je danas, na završnoj konferenciji za novinare održanoj
na kraju treće provjere ostvarivanja stand-by aranžmana, naglasio da
su sadašnjoj Vladi predlagali da se više zadužuju na domaćem tržištu,
no "na žalost Vlada to nije prihvatila i odlučila se za financiranje
izvana". Na novinarski je upit ustvrdio da je guverner HNB-a (Željko
Rohatinski) u pravu kad kaže da je bilo i bit će potrebno daleko veće
zaduživanje na domaćem tržište kako bi se pokrio deficit.
Hrvatski makroekonomski pokazatelji i dalje su povoljni, pri čemu je
gospodarski rast viši od očekivanog. Stoga će svoju procjenu rasta
hrvatskog BDP-a u ovoj godini MMF povećati sa 4,7 posto na više od 5
posto, pri čemu bi u idućoj godini taj rast mogao biti nešto manji i
iznositi oko 4 posto.
Inflacija je u Hrvatskoj i dalje niska, pa MMF predviđa da će
iznositi oko 1,5 posto (prvotne su projekcije bila oko 2 posto), tečaj
je stabilan, devizne rezerve HNB-a su narasle na 7,5 milijardi
dolara.
Prihodi su države kakvi su se i očekivali, rashodi također, a
rebalans je pritom neutralan, pa bi deficit opće države trebao biti
4,5 posto BDP-a, rekao je Flickenschild.
Što se pak tiče deficita tekućeg računa platne bilance vidljivo je
poboljšanje ponajprije zbog visokih prihoda od turističke sezone,
procjena je MMF-a poboljšana u odnosu na ranija očekivanja. U rujnu su
procjenjivali da bi deficit mogao iznositi 6 posto BDP-a, a sada se
očekuje da će u ovoj godini taj deficit iznositi 5,4 posto BDP-a.
Sadašnja Vlada i HNB pripremili su pismo namjere koje sadržava
ažurirane ekonomske informacije i pokazatelje kretanja u 2003. koje će
biti poslano u sjedište MMF-a, rekao je Flickenschild.
Na upit o prijedlozima MMF-a novoj Vladi, Flickenschild je odgovorio
da su se na samom početku boravka u Hrvatskoj susreli s predstavnicima
HDZ-a, da je to bio razgovor opće prirode, kao i da se još uvijek
formira buduća Vlada.
Iako se očekivalo da će ovaj treći, biti i završni pregled temeljem
važećeg stand-by aranžmana (sklopljenog u veljači ove godine),
Flickenschild je najavio za kraj siječnja, odnosno početak veljače
novu Misiju MMF-a koja će do tada dobiti i sve podatke sa zaključno
31. prosinca ove godine, te razgovarati s novom Vladom o fiskalnim i
strukturnim politikama u 2004. Procedura je takva, pojasnio je, da se
posao oko sadašnjeg aranžmana mora dovršiti najkasnije dva tjedna
prije isteka, 2. travnja iduće godine, što znači da bi sredinom ožujka
trebala biti dovršena sva dokumentacija.
Na upit o mogućoj daljnjoj suradnji, posebice zbog najava vladajuće
stranke da želi 'labaviji' odnos s MMF-om, Flickenschild je odgovorio
da je o tome prerano govoriti.
Jedina sigurna obveza Republike Hrvatske proizlazi iz njezina
članstva u MMF-u. To je provođenje konzultacija po članku 4. Statuta,
a koje podrazumijeva detaljno ispitivanje politika Vlade, koje se s
mišljenjem na raspravu proslijeđuju odboru direktora Fonda. Po tome,
takve konzultacije provest će se u Hrvatskoj u ožujku/travnju 2004.
Isto tako, svaka država članica ima prava i privilegiju, ako to želi,
na pristup tehničkim pomoćima i financijskim izvorima MMF-a. To je
dobrovoljno i tomu prethodi službeno traženje i inicijative Vlade, ali
o tome je prerano govoriti, pojasnio je voditelj Misije MMF-a.
MMF je protiv zabrane rada nedjeljom, odgovorio je na novinarski upit
Flickenschild. Drži da se time ugrožava sloboda tržišnog natjecanja,
uvodi razlika u poslovanju, može dovesti do porasta nezaposlenosti,
smanjenja prihoda, prodaje i u konačnici utjecati na smanjenje BDP-a.
Stoga pozdravljaju prijedlog Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja da
se zabrana odgodi do daljnjega. "Naš je savjet novoj Vladi - ne
primjenjujte taj Zakon", rekao je Flickenschild ustvrdivši i da MMF u
tome "vidi i druge strane koje ne moraju biti ekonomske".
(Hina) db ds