FLICKENSCHILD: HRVATSKI INOZEMNI DUG DOSEGNUO 74 POSTO BDP-A, VIŠ

FLICKENSCHILD: HRVATSKI INOZEMNI DUG DOSEGNUO 74 POSTO BDP-A, VIŠE OD PROCJENE MMF-A HINA - Financijski servis Hrvatski inozemni dug, za koji je Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u rujnu procjenjivala da bi na kraju ove godine mogao iznositi oko 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), iznosit će vjerojatno oko 74 posto BDP-a, a najveći je razlog tom povećanju slabljenje tečaja dolara, izjavio je danas voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild. Lani je inozemni dug porastao za 10 postotnih poena, sa 58 na 68 posto BDP-a, pri čemu je polovica porasta nastala učinkom tečajnih razlika i slabljenja tečaja dolara. Misija MMF-a za zadnjeg boravka u rujnu u Hrvatskoj procjenjivala je da će vanjski dug i u ovoj godini biti na razini od 68 posto BDP-a. Flickenschild je danas, na završnoj konferenciji za novinare održanoj na kraju treće provjere ostvarivanja stand-by aranžmana, naglasio da su sadašnjoj Vladi predlagali da se više zadužuju na domaćem tržištu, no "na žalost Vlada to nije prihvatila i odlučila se za financiranje izvana". Na novinarski je upit ustvrdio da je guverner HNB-a (Željko Rohatinski) u pravu kad kaže da je bilo i bit će potrebno daleko veće zaduživanje na domaćem tržište kako bi se pokrio deficit. Hrvatski makroekonomski pokazatelji i dalje su povoljni, pri čemu je gospodarski rast viši od očekivanog. Stoga će svoju procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini MMF povećati sa 4,7 posto na više od 5 posto, pri čemu bi u idućoj godini taj rast mogao biti nešto manji i iznositi oko 4 posto. Inflacija je u Hrvatskoj i dalje niska, pa MMF predviđa da će iznositi oko 1,5 posto (prvotne su projekcije bila oko 2 posto), tečaj je stabilan, devizne rezerve HNB-a su narasle na 7,5 milijardi dolara. Prihodi su države kakvi su se i očekivali, rashodi također, a rebalans je pritom neutralan, pa bi deficit opće države trebao biti 4,5 posto BDP-a, rekao je Flickenschild. Što se pak tiče deficita tekućeg računa platne bilance vidljivo je poboljšanje ponajprije zbog visokih prihoda od turističke sezone, procjena je MMF-a poboljšana u odnosu na ranija očekivanja. U rujnu su procjenjivali da bi deficit mogao iznositi 6 posto BDP-a, a sada se očekuje da će u ovoj godini taj deficit iznositi 5,4 posto BDP- a. Sadašnja Vlada i HNB pripremili su pismo namjere koje sadržava ažurirane ekonomske informacije i pokazatelje kretanja u 2003. koje će biti poslano u sjedište MMF-a, rekao je Flickenschild. Na upit o prijedlozima MMF-a novoj Vladi, Flickenschild je odgovorio da su se na samom početku boravka u Hrvatskoj susreli s predstavnicima HDZ-a, da je to bio razgovor opće prirode, kao i da se još uvijek formira buduća Vlada. Iako se očekivalo da će ovaj treći, biti i završni pregled temeljem važećeg stand-by aranžmana (sklopljenog u veljači ove godine), Flickenschild je najavio za kraj siječnja, odnosno početak veljače novu Misiju MMF-a koja će do tada dobiti i sve podatke sa zaključno 31. prosinca ove godine, te razgovarati s novom Vladom o fiskalnim i strukturnim politikama u 2004. Procedura je takva, pojasnio je, da se posao oko sadašnjeg aranžmana mora dovršiti najkasnije dva tjedna prije isteka, 2. travnja iduće godine, što znači da bi sredinom ožujka trebala biti dovršena sva dokumentacija. Na upit o mogućoj daljnjoj suradnji, posebice zbog najava vladajuće stranke da želi 'labaviji' odnos s MMF-om, Flickenschild je odgovorio da je o tome prerano govoriti. Jedina sigurna obveza Republike Hrvatske proizlazi iz njezina članstva u MMF-u. To je provođenje konzultacija po članku 4. Statuta, a koje podrazumijeva detaljno ispitivanje politika Vlade, koje se s mišljenjem na raspravu proslijeđuju odboru direktora Fonda. Po tome, takve konzultacije provest će se u Hrvatskoj u ožujku/travnju 2004. Isto tako, svaka država članica ima prava i privilegiju, ako to želi, na pristup tehničkim pomoćima i financijskim izvorima MMF-a. To je dobrovoljno i tomu prethodi službeno traženje i inicijative Vlade, ali o tome je prerano govoriti, pojasnio je voditelj Misije MMF-a. MMF je protiv zabrane rada nedjeljom, odgovorio je na novinarski upit Flickenschild. Drži da se time ugrožava sloboda tržišnog natjecanja, uvodi razlika u poslovanju, može dovesti do porasta nezaposlenosti, smanjenja prihoda, prodaje i u konačnici utjecati na smanjenje BDP-a. Stoga pozdravljaju prijedlog Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja da se zabrana odgodi do daljnjega. "Naš je savjet novoj Vladi - ne primjenjujte taj Zakon", rekao je Flickenschild ustvrdivši i da MMF u tome "vidi i druge strane koje ne moraju biti ekonomske".