Morales, koji se zavjetovao da će odbaciti američku kampanju kojom se htjelo iskorijeniti uzgoj lišća koke, dobio je između 41 i 45 posto glasova, podaci su iz 'exit poll' anketa tri bolivijanske televizijske kuće - Unitel, Television Boliviana i ATB.
Ako Morales ne dobije većinu glasova, dakle potporu iznad 50 posto izašlih na izbore, Kongres će u siječnju morati odlučiti hoće li on ili njegov najbliži protukandidat postati predsjednik Bolivije. No, analitičari kažu da će to biti Morales i tako postati prvi bolivijanski predsjednik koji će predstavljati 70-postotnu indijansku većinu u zemlji.
Bivši konzervativni predsjednik Jorge "Tuto" Quiroga drži drugo mjesto s osvojenih između 33 i 36 posto glasova.
Washington smatra Moralesa neprijateljem u borbi protiv droge u Boliviji, trećem najvećem proizvođaču kokaina na svijetu nakon Kolumbije i Perua. Moralesovi kritičari boje se da bi njegova vlada mogla ugroziti višemilijunske iznose koje SAD kao pomoć daje Boliviji.
Morales je obećao da će legalizirati uzgoj koke za tradicionalnu uporabu, primjerice za čajeve, te nacionalizirati velike bolivijanske izvore prirodnog plina, smatrajući to najboljim putem za razvoj te najsiromašnije južnoameričke države.
Quiroga, inženjer koji je studirao u SAD-u i bio predsjednik Bolivije od 2001. do 2002., obećao je, pak, da će otvoriti bolivijansko tržište i nastaviti provoditi američku politiku iskorjenjivanja koke.
Treće mjesto, po izlaznih anketama, drži Samuel Doria kojega podupire između 10 i 12 posto birača, a od kojega se očekuje da će odigrati ključnu ulogu u odlučivanju koga će, Moralesa ili Quirogu, njegova stranka podržati u Kongresu u siječnju.
Morales je rođen 1959., pripadnik je indijanskog plemena Aymara. Kada je početkom 1980-ih Boliviju poharala jedna od najgorih suša, Morales i njegova obitelj emigrirali su u po uzgoju koke razvijeno područje, gdje je desetak godina potom posto lider farmera i otpočeo svoju političku karijeru.
Morales i njegova stranka Pokret za socijalizam (MAS) osvojili su prije tri godine drugo mjesto na predsjedničkim izborima, nakon što je američki veleposlanik u La Pazu Manuel Rocha kritzirao njegovu kandidaturu.
Pred ove izbore, Moralse je svoj pokret nazvao "noćnom morom za SAD", zbog njegova otpora američkoj politici suzbijanja uzgoja koke.