Rješenje je poništeno zbog saznanja novih činjenica koje nisu bile razmatrane u postupku do donošenja drugostupanjskog rješenja kojim je odbijena žalba HRT- a, tvrdi se u priiopćenju.
Poništenjem rješenja, po Zakonu o općem upravnom postupku, poništavaju se i sve pravne posljedice koje je proizvelo to rješenje, navodi se u priopćenju.
Predsjednik Vlade Ivo Sanader izjavio je nešto prije toga u petak u Vukovaru kako je ministru financija Ivanu Šukeru naložio da povuče rješenje Porezne uprave o naplati duga HRT-a za PDV te da se ono preispita.
U izjavi novinarima, uoči susreta s vukovarskim gradonačelnikom Tomislavom Šotom kojemu je uručio Vladinu odluku o otvaranju Carinarnice u Vukovaru, premijer je također izrazio žaljenje zbog, kako je rekao, neprimjerenih izjava koje su se mogle čuti u Hrvatskom saboru u raspravi o HRT-u.
Po njegovim riječima Vlada će učiniti sve da potiče slobodu medija jer bez nje nema ni demokracije.
Mora, međutim, postojati odgovornost za izgovorenu i napisanu riječ, poručio je Sanader, koji će u petak navečer u Vinkovcima nazočiti proslavi 16. obljetnice osnutka vinkovačkog HDZ-a.
Ministar Šuker je ranije u petak izjavio da u cijelom postupku nema politikanstva, već da je riječ o klasičnom tehničkom postupku i rješenju kakvih se godišnje donese oko 13 tisuća, a čijim se detaljima ministar financija ne bavi.
Rješenje se ne odnosi samo na 65 milijuna kuna neplaćenog PDV-a, već i oko 14 milijuna kuna duga na ime neplaćenih doprinosa, poreza, prireza i ostalih davanja te oko 9 milijuna kuna kamata, i to samo za prvu polovicu 2002. godine, rekao je ministar financija.
Šuker je tada rekao da spomenuto rješenje HRT-u ne daje pravo na žalbu, ali omogućava da se pokrene upravni spor pred Upravnim sudom te da se zatraži odgoda ovrhe do okončanja postupka.
Ministar financija je na novinarski upit zbog čega HRT mora platiti PDV na pretplatu odnosno pristojbu kazao kako to nije istina, jer se od HRT-a traži samo da plati porez na proizvedeni i emitirani program, dakle 'prodani proizvod' HRT-a.
Na taj način HRT zapravo godišnje zadržava 140 do 160 milijuna kuna proračunskog novca, odnosno u tom iznosu država i svi porezni obveznici financiraju proizvodnju programa HRT-a, rekao je ministar financija u petak, prije nego što je njegovo ministarstvo poništilo rješenje kojim su utvrđene porezne obveze Hrvatske radiotelevizije.
Urednički kolegij Informativnog programa HTV priopćio je u petak kako je "načinom na koji je vođena saborska rasprava o HRT-u, te odlukom o naplati PDV-a na RTV pristojbu ozbiljno dovedena u pitanje ne samo neovisnost jedinog javnog medija u Hrvatskoj već i daljnje normalno funkcioniranje Informativnog programa".
U priopćenju se podsjeća da je Informativni program HTV-a uvjerljivo najdominantniji izvor informiranja za građane Hrvatske, Hrvate u BiH, kao i za hrvatsku dijasporu.
"Posljednja znanstvena i stručna istraživanja uglednih domaćih i inozemnih organizacija i institucija, te ocjene neovisnih medijskih stručnjaka, pokazuju da Informativni program HTV-a poštuje profesionalne standarde neovisnog novinarstva, kao i da urednici Informativnog programa HTV-a posljednjih godina pri selekciji vijesti slijede javni interes, a ne povode se za senzacionalizmom i 'žutilom'", navodi se.
Urednički kolegij tvrdi da emisije Informativnog programa (Dnevnik, Vijesti, Otvoreno, Brisani prostor, Nedjeljom u dva, Plodovi zemlje...) apsolutno dominiraju svim popisima najgledanijih TV programa u Hrvatskoj, a da je Dnevnik HTV bez konkurencije najgledanija emisija u zemlji s udjelom gledanosti u pravilu od oko 70 do čak više od 80 posto.
"Tako visokih postotaka gledanosti jedne javne televizije, prema našim podacima, nema danas nigdje drugdje u Europi", ističe Kolegij na čijem je čelu glavni urednik Informativnog programa Vladimir Rončević.
"Zbog teških optužbi, blaćenja i omalovažavanja koje se moglo čuti proteklih dana u Hrvatskom saboru, ali i izvan njega, ističemo kako su novinari Informativnog programa HTV-a po prosječnom formalnom obrazovanju znatno iznad novinara bilo koje druge medijske kuće u Hrvatskoj, pa tako gotovo 90 posto naših novinara i urednika ima fakultetsko obrazovanje. Također, velik broj zaposlenika Informativnog programa dobitnici su mnogobrojnih priznanja i nagrada u svojoj struci", stoji u priopćenju.
U vezi s "Inicijativom za javnu televiziju" pedeset zaposlenika HTV, "koja se pojavila upravo u vrijeme saborske rasprave o HRT-u, i nikako slučajno, u rukama pojedinih saborskih zastupnika", Kolegij urednika Informativnog programa napominje da je među potpisnicima samo 16 novinara, od kojih je 12 iz Informativnog programa.
Dodaje se da ih je "već nekoliko pismeno povuklo svoje potpise uz objašnjenje da nisu bili u potpunosti upoznati sa sadržajem onoga što potpisuju".