Od ponedjeljka gotovo stotinjak hrvatskih predstavnika iz Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, predstavnika industrijskih proizvođača i seljačkih udruga, a na čelu s pregovarateljicom Ružicom Gelo, sluša obrazloženja Europske komisije o europskoj pravnoj stečevini vezanoj za poljoprivredu.
Upravo to poglavlje, jedno od ukupno 35 poglavlja pravne stečevine, koju Hrvatska i stručnjaci Europske komisije moraju dubinski analizirati, odnosno snimiti postojeće hrvatsko stanje i uočiti u čemu se ono razlikuje od europskog, smatra se jednim od najtežih i najopsežnijih.
Hrvatskoj je najvažnije ubrzati gospodarske reforme u poljoprivredi, kazao je u ponedjeljak, nakon završetka prvoga dana screeninga, u Bruxellesu voditelj hrvatske radne skupine za to poglavlje Dragan Kovačević.
Reforme su potrebne kako bi Hrvatska postala konkurentnija, a čime bi jačali njezini argumenti za dobivanje većih proizvodnih kvota i većih potpora, ocjenjuju hrvatski stručnjaci.
Hrvatska treba izboriti najveće moguće proizvodne kvote za šećer, vinograde, maslinike i mlijeko, a sve ostalo smije proizvoditi u neograničenim količinama.
Težak zalogaj bit će prodaja poljoprivrednoga zemljišta, koje je u Hrvatskoj daleko jeftinije nego u Europskoj uniji i zato će hrvatski pregovarači nastojati izboriti odgodu prodaje zemljišta, kako bi domaćem proizvođaču za to vrijeme omogućili okrupnjavanje imanja. Smatra se da bi oni mogli izboriti najviše sedam godina.
Stručnjaci ističu da ratari ne trebaju strahovati od ulaska u Europsku uniju, jer dosadašnje iskustvo je pokazalo da je članstvo u Uniji poljoprivrednicima donijelo veće poticaje, od 30 do 40 posto, a u Poljskoj i više od 50 posto.
Međutim, novost je što i EU provodi reformu poljoprivrede, pa će se Hrvatska i toj reformi morati prilagoditi.