Politika tržišnog natjecanja četvrto je po redu od 35 poglavlja zajedničke pravne stečevine (acquis communautaire) za koje je Europska komisija s hrvatskim stručnjacima počela screening, dubinsku analizu usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim.
"Vrlo smo otvoreno i detaljno upoznali" europsku stranu sa zakonodavstvom koje se odnosi na područje tržišnog natjecanja, kazala je Spevec.
To područje obuhvaća državne potpore i tržišno natjecanje u užem smislu (ili anti-trust), a u razgovorima u ponedjeljak dominirala je tema državnih potpora, područja u kojem je Hrvatska nedavno donijela novi zakon što je Europska komisija (EK) pozdravila.
Međutim, sektori u kojima dodjela državnih potpora u Hrvatskoj bitno odstupa od europske prakse su industrija željeza i čelika te brodogradnja. Hrvatskoj je stoga sugerirano da je sadašnje vrijeme pogodno i za restrukturiranje i za privatizaciju, odnosno prodaju hrvatskih željezara (Sisak i Split) s obzirom na povoljna tržišna kretanja.
Hrvatska je, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), trebala donijeti Nacionalni program restrukturiranja državnih potpora, za što joj je rok već istekao u proljeće prošle godine, podsjetila je Spevec i napomenula da se na tome radilo ali da dokument u cijelosti nije donesen.
"Vlada je toga svjesna", kazala je Spevec i napomenula da je Vlada donijela odluku o osnutku povjerenstva zaduženog u roku od tri meseca donijeti Nacionalni program restrukturiranja industrije željeza i čelika.
"Taj je vladin potez ovdje jako dobro ocijenjen", kazala je Spevec i napomenula da bi u suprotnom to pitanje moglo biti 'benchmark' za otvaranje pregovora.
U sektoru brodogradnje Europska unija subvencionira samo inovacije, modernizaciju ili tehnološku obnovu, ali ne i pokriće operativnih troškova i financiranje izgradnje broda.
Hrvatska, naprotiv, to čini putem subvencija od 10 do 12 posto i putem davanja državnih jamstava za kredite i tu znatno hrvatsko zakonodavstvo odstupa od europskog.
Stoga se traži hitno donošenje Nacionalnog programa za restrukturiranje brodogradnje, rečeno je na sastanku.
Europska komisija poznaje hrvatsku situaciju i važnost sektora brodogradnje koji sudjeluje u hrvatskom izvozu s 12 do 15 posto i upošljava 10,8 posto zaposlenih u industriji. EK je stoga ponudila i svoje konzultante za pomoć u restrukturiranju i ne čini na Hrvatsku pritisak, već je poziva da donese strategiju izlaska iz teškoća brodogradnje što bi omogućilo prijelazno razdoblje i postupno smanjivanje subvencija, kazala je Spevec.
Ona je podsjetila i na gospodarsku politiku EU koja zagovara zdravo natjecanje a ne sanaciju poduzeća u teškoćama, jer se državni novac utopljen u spas gubitaša može pametnije uložiti u poticanje malih i srednjih poduzeća sposobnih stvarati nova radna mjesta.
"Mislim da je poglavlje tržišnog natjecanja bilo stavljeno među prvima na screening upravo da se Hrvatsku upozori na njegovu važnost", ocijenila je Spevec.
U utorak je hrvatsko izaslanstvo iznijelo svoju ocjenu da je "hrvatsko zakonodavstvo uglavnom usklađeno s europskim u području tržišnog natjecanja u užem smislu (anti-trust)", rekla je voditeljica radne skupine za tržišno natjecanje Marijana Liszt.
Na Europskoj komisiji je da to ocijeni u svome izvješću, kazala je i napomenula da se ono očekuje vrlo skoro.
No, hrvatskoj je strani sugerirano da treba institucionalno jačati Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, bolje je ekipirati ljudima i stručnom osposobljenošću. Rečeno je i kako Agencija treba više sudjelovati u donošenju propisa u području državnih potpora te da bi trebala imati mogućnost izricanja kazni čime bi se borila protiv postojanja kartela.
Hrvatska je obveza uskladiti s europskom pravnom stečevinom i zakon o porezu na dobit, zakon o poticanju ulaganja, zakon o slobodnim zonama, zakon o područjima od posebne državne skrbi te zakon o gradu Vukovaru, izvijestila je Spevec.