"Danas se neki u Hrvatskoj prave ludi. Možda su to preteške riječi, ali nekad treba reći 'popu pop, bobu bob' ", kazao je Sanader na sjednici Vlade.
Podsjetivši da je Ustavni sud 1999. donio odluku da se moraju obeštetiti i strani državljani kojima je imovina oduzeta u vrijeme komunizma, premijer je rekao da se danas "nasljednici tih komunista, a i sami nekoć (komunisti) prave toše".
Naglasio je kako je "pitanje pravne države hoćemo li poštovati odluku Suda, ili ne".
Premijer Sanader smatra da bi za javnu raspravu bilo dobro da se u nju uključi i tadašnji predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić.
Napomenuo je i da je njegova Vlada naslijedila niz neriješenih, traumatskih otvorenih pitanja.
"Nesposobni koji su bili prije nas i koji nisu imali ni hrabrosti, ni vizije rješavati ta pitanja - od duga umirovljenicima nadalje, danas se javljaju za riječ", kazao je Sanader.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt podsjetila je da je na inicijativu bivše Vlade godine 2002. izmijenjen Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za komunističke vlasti i propisana mogućnost sklapanja bilateralnih sporazuma.
Dodala je kako je "Račanova Vlada formalizirala pregovore o povratu imovine kada je odlučila osnovati povjerenstvo za pripremu za sklapanje takvih sporazuma".
Ministrica pravosuđa Škare Ožbolt napomenula je i kako je bivša Vlada napravila popis država s kojima bi trebalo sklopiti takve sporazume, a odnosi se primjerice na 444 zahtjeva austrijskih državljana, na 163 s francuskim državljanima, itd.
Ministrica ističe da su pregovori održani tri puta, dva puta za Račanove Vlade (u lipnju i listopadu 2003.), te da ih je ova Vlada završila u travnju ove godine.
"Polazište za pregovore bilo je da se ne mogu mijenjati odnosi koji su bili uređeni ugovorima između bivše SFRJ i Austrije, odnosno da pravo na obeštećenje ne bi imao netko tko je možda bio obeštećen na temelju nekih ranijih akata između tih država", kazala je.
Ministrica Škare Ožbolt također je rekla kako je "bivši premijer ozbiljno narušio ugled države ako je imao namjeru sklopiti sporazume, a pregovarati 200 godina". "Danas govoriti da se moglo pregovarati 200 godina, je izuzetno neozbiljno i ruši kredibilitet hrvatske države", dodala je.