Ovogodišnja tema kampanje je seksualno nasilje, a posebice sudski tretman silovanih žena. Na zagrebačkom Cvjetnom trgu postavljene su instalacije sa sudskim slučajevima silovanih žena, od petnaestogodišnjakinja do starica od 70 godina, te primjeri dosuđivanja minimalnih sudskih kazni za takva djela.
Poruka "Bez srama" namijenjena je ženama koje trebaju bez srama prijaviti silovanje i bilo kakvo zlostavljanje, ali i poruka da nasilnici, kao i nadležne institucije, ponižavajućim postupkom i pitanjima "bez srama" blate žrtvu silovanja i dovode u pitanje njezinu vjerodostojnost i moralnost, istaknula je koordinatorica ženske udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka.
Po policijskim podacima, u prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prijavljeno 71 kazneno djelo silovanja, što je 17 posto manje nego u istom razdoblju lani. Međutim, smatra se da je kod nas, kao i u drugim razvijenim zemljama svijeta, tek svako 20. silovanje prijavljeno.
Žene ne prijavljuju silovanje zbog straha, srama, ali i ponižavajućeg sudskog postupka u kojem dolazi do takvih apsurda da se, primjerice, silovanu petnaestogodišnjakinju optuži da je svojim ponašanjem izazvala 40-godišnjeg muškarca da je siluje.
Ponašanje ili oblačenje žrtve ne može se navoditi kao olakotna okolnost za silovanje, ističe Sarnavka.
Profesorica Kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ksenija Turković založila se za zakonski tretman silovanja kao nedobrovoljnog spolnog odnosa, a ne da ono mora uključivati primjenu sile ili prijetnje.
Predviđena kazna za silovanje od jedne do deset godina zatvora u granicama je europskog zakonodavstva, ali sudska praksa pokazuje da su izrečene kazne daleko blaže od europskih.
"To pokazuje da je tradicionalni način razmišljanja da je žena na neki način izazivala napadača uvriježen u društvu, pa tako i među sucima, i to treba mijenjati", napominje Turković.
Dodaje kako bi se žrtvu trebalo ispitivati samo jednom i to snimati, umjesto da se ispituje i po desetak puta u postupcima koji traju godinama.