Tom je prilikom ukazano na potrebu da stalni Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu priznaju sve zemlje svijeta.
"Mi smo nažalost prilično udaljeni od toga", izjavio je na svečanosti koja je održana u dvorani u kojoj je prije 60. godina započeo proces, državni tajnik u ministarstvu pravosuđa Alfred Hartenbach. On je dodao da se "upravo neke od najmnogoljudnijih i najutjecajnih zemlja svijeta" protive ovoj instituciji.
"Da sud u Den Haagu ne bi bio okarakteriziran kao sud pobjednika potrebno je da se međunarodno pravo jednako poštuje u svim zemljama svijeta", upozorio je Hartenbach.
Hartenbach, koji na svečanosti zamjenjivao spriječenu ministricu pravosuđa Brigittu Zypries je ukazao na to da su spisi s procesa u Nuernbergu dugo vrijeme bili jedino sredstvo za suočavanje s nedjelima nacističkog režima.
Predsjednik ICC-a, kanađanin Philippe Kirsch, ukazao je na važnost tih procesa i za današnje procesuiranje ratnih zločinaca.
"Procesuiranje zločinaca može podstaknuti proces suočavanja s vlastitom prošlošću", zaključio je Kirsch te je ukazao na to da su zaključci sa procesa u Nuernbergu našli primjenu i u radu Haaškog tribunala.
"Nuernberg je kamen temljeac međunarodnom pravu", zaključio je Kirsch.
Tijekom procesa u Nuernbergu, koji su trajali nešto manje od godinu dana, suđeno je dvadesetidvojici vodećih pripadnika nacističkog režima od čega su dvanaestorica bila osuđena na smrt.
U Nuernbergu je po prvi put primjenjeno načelo osobne a ne kolektivne odgovornosti za ratne zločine.