HINA - Financijski servis
Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) predviđa da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj ove godine iznositi 3,5 posto, navodi se u godišnjem izvješću EBRD-a pod nazivom Transition Report 2005.
Hrvatsko gospodarstvo i dalje nastavlja stabilno rasti, potpomognuto pozitivnim doprinosom neto izvoza, ističe EBRD u svojem izvješću. Gospodarski izgledi ostaju pozitivni, iako veliki fiskalni manjak i visoka razina vanjskog duga nastavljaju predstavljati rizike.
Za iduću godinu, prema procjenama EBRD-a, prosjek prognoza rasta gospodarskih aktivnosti iznosi 3,7 posto, dok prosjek prognoza za stopu inflacije ove godine iznosi 2,9 posto a za sljedeću 2,8 posto.
Nadalje, Banka predviđa da će izravne strane investicije u zemlju ove godine dosegnuti 1,5 milijardi dolara. Usporedbe radi, od ostalih zemalja kandidatkinjama za ulazak u EU, Bugarska bi treba privući 1,8 milijardi dolara, a Rumunjska 3,8 milijardi.
Kako se navodi u izvješću EBRD-a, koje daje ocjene kojima procjenjuje u kojoj mjeri pojedina tranzicijska zemlja zadovoljava standarde industrijaliziranih tržišnih gospodarstava, Hrvatska u posljednjih godinu dana u svojem procesu tranzicije nije postigla napredak niti u jednoj kategoriji.
Najvišu ocjenu Hrvatska ima samo u dvije kategorije od osam kategorija - privatizaciji malih poduzeća te trgovinskom i deviznom sustavu. Najnižu ocjenu stručnjaci EBRD-a su dodijelili Hrvatskoj u kategoriji politike konkurentnosti (2+). U pogledu tranzicije u infrastrukturi, Hrvatska zauzima mjesto oko sredine, s ocjenom tri, koju su dobile i Bugarska, Latvija te Slovenija.
Prosječno vrijeme potrebno za rješavanje nedospjelih potraživanja u Hrvatskoj je skraćeno s oko 18 tjedana u 2002. na otprilike 12 tjedana u 2005., dok prosjek svih tranzicijskih država iznosi tek nešto iznad 10 tjedana.
Podaci o korupciji, dobiveni anketom provedenom među hrvatskim kompanijama, pokazuju da je 11,3 posto ispitanih tvrtki odgovorilo da redovno ili ponekad plaća mito, naspram postotka od 12,9 posto dobivenog u anketi iz 2002. i prosjeka od 20,6 posto u tranzicijskim zemljama.
EBRD je, među ostalim, procijenio i standarde upravljanja kompanijama u Hrvatskoj te ju smjestio u rang zemalja u kojima ti standardi tek umjereno odgovaraju međunarodnim standardima. A riječ je o Češkoj, Estoniji, Srbiji i Crnoj Gori, Slovačkoj i Sloveniji.
Privatizacija i restrukturiranje preostale državne imovine u Hrvatskoj trebali bi biti prioritet, smatraju stručnjaci EBRD-a. Usprkos smanjenju administrativnih barijera za poduzetnike, potrebne su i daljnje mjere kako bi se osnažilo funkcioniranje pravosuđa i državne administracije. Nadalje, u EBRD-u smatraju da su čvrsta monetarna politika i daljnju fiskalna konsolidacija ključne za snižavanje uporno visokih vanjskih neravnoteža.