HAMPTON COURT
Hrvatska i Europska unija dijele iste probleme s obzirom na globalizaciju, koja je neminovan proces, ali donosi i "kolateralne žrtve" na socijalnom planu, izjavio je u četvrtak u Hampton Courtu hrvatski premijer Ivo Sanader. Čelnici EU-a okupili su se u četvrtak na neformalnom summitu u Hampton Courtu, nedaleko Londona, kako bi razgovarali o budućnosti Europe i izazovima globalizacije. Na neformalnom summitu uz 25 šefova država ili vlada članica EU-a sudjeluju i premijeri Bugarske i Rumunjske, a na radnom ručku pridružili su im se premijeri kandidatskih zemalja Hrvatske i Turske, Ivo Sanader i Recep Tayyip Erdogan. Hrvatski premijer sastao se u Hampton Courtu s britanskim premijerom Blairom, austrijskim kancelarom Wolfgangom Schuesselom, slovačkim premijerom Mikulašem Dzurindom, poljskim Marekom Belkom, grčkim Costasom Caramanlisom, talijanskim Silviom Berlusconijem i slovenskim Janezom Janšom.
HAMPTON COURT
Prijedlozi da se EU okrene prema politici usmjerenoj prema budućnosti naišli su široku suglasnost među državama članicama, izjavio je britanski premijer Tony Blair nakon završetka neformalnog summita europskih čelnika u Hampton Courtu pored Londona. Blair je na konferenciji za novinare istaknuo da je analiza Europske komisije, koja je poslužila kao temelj za raspravu na summitu, naišla "na široku suglasnost". Komisija je u svom dokumentu navela da status quo nije održiv, jer unatoč napretku u pojedinim područjima, sadašnja ekonomska i socijalna politika ne može riješiti probleme nezaposlenosti, niskog rasta, siromaštva i socijalne nepravde u Europi, zatim da EU i njezine zemlje članice, europske institucije i socijalni partneri moraju raditi zajedno kako bi se pronašla zajednička rješenja za zajedničke probleme; provedba već usvojenih odluka na europskoj i nacionalnim razinama mora biti pojačana kako bi se potaknuli rast i zaposlenost; Europska komisija spremna je razmotriti nove opcije poput uspostave fonda za prilagodbu globalizaciji. Taj fond bi trebao pomoći radnicima, koji zbog sve većeg konkurentskog pritiska, gube posao da pronađu novo zaposlenje.
ANTWERPEN
Ujedinjena Europa ne bi bila potpuna bez zemalja Jugoistočne Europe, kazao je u četvrtak navečer u Antwerpenu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Mesić, koji boravi u dvodnevnom posjetu belgijskoj regiji Flandriji, u četvrtak je navečer na visokoj školi Lessius u Antwerpenu u sklopu međunarodnog seminara "Zapadni Balkan na putu u EU" održao predavanje o hrvatskom putu u EU. Zemlje nastale na prostoru bivše Jugoslavije "osjetljive su na svaki pristup koji bi upućivao na zaključak kako nas svijet u bilo kojem kontekstu i dalje tretira kao neko zajedništvo", rekao je Mesić ističući kako to ne znači da je Hrvatska protiv regionalne suradnje, već da se zalaže za individualni pristup ulaska u EU. "Zemlje o kojima je riječ različite su i naprosto ne mogu istodobno ispuniti uvjete potrebne za to članstvo", kazao je hrvatski predsjednik podsjećajući da je načelo individualnog pristupa ulaska u EU jasno definirano i prihvaćeno na Zagrebačkom summitu 2000. godine. Hrvatski je predsjednik kazao da je početak pregovora Hrvatske s EU značajan i pozitivan signal i za ostale zemlje regije.
ZAGREB
Izjavu iranskog predsjednika o tome da Izrael treba izbrisati sa zemljopisne karte, u Uredu Predsjednika RH smatraju potpuno neprihvatljivom. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad u srijedu je na konferenciji nazvanoj "Svijet bez cionizma" izjavio da "Izrael treba izbrisati sa zemljopisne karte". Ni pod kojim izgovorom ne može se pozivati na uništenje suverene zemlje članice UN-a, precizira izvor blizak hrvatskom Predsjedniku. Isti izvor podsjeća da se predsjednik Stjepan Mesić u više navrata vrlo jasno i negativno odredio prema manifestacijama antisemitizma, te da uvijek naglašava kako je Izrael realnost, a rješenje bliskoistočne krize moguće samo uz priznavanje i ostvarivanje prava Izraela na život u miru i sigurnosti te prava Palestinaca na vlastitu državu.
WASHINGTON
Sjedinjene Države u četvrtak su odbile poduprijeti izraelski poziv za izbacivanje Irana iz Ujedinjenih naroda koji je uslijedio nakon što je iranski predsjednik zatražio da se "Izrael izbriše sa zemljovida". "Iran je član Ujedinjenih naroda. Mislim da umjesto toga trebamo ohrabriti Iran da se počne ponašati odgovorno kao pripadnik međunarodne zajednice", rekao je novinarima glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežada u govoru u srijedu rekao je da Izrael mora biti "izbrisan sa zemljovida" nakon čega je zamjenik izraelskog premijera Shimon Peres izjavio da bi Iran trebalo izbaciti iz Ujedinjenih naroda. McCormack kazao je kako bi Iran trebao prekinuti potporu terorizmu i prestati nastojati doći do nuklearnog oružja pod krinkom nuklearnog programa za civilnu uporabu.
POJAS GAZE
Izraelska vojska ubila je sedam Palestinaca, većinom militanata, u zračnom udaru izvedenom u četvrtak u pojasu Gaze, nekoliko sati nakon što je izraelski premijer Ariel Sharon naložio široku akciju kao odgovor na bombaški samoubilački napad u srijedu u gradu Haderi, a nešto kasnije navečer uslijedila je i serija novih udara izraelskih zračnih snaga u pojasu Gaze. Prema riječima palestinskih dužnosnika, izraelski borbeni zrakoplovi raketirali su tri različita mjesta u sjevernom dijelu Gaze, koja militanti Islamskog džihada koriste za lansiranje raketa prema Izraelu. Za sada nisu poznate posljedice tog napada. Agencija France Presse navodi izjave svjedoka prema kojima su pripadnici Islamskog džihada lansirali najmanje dvije rakete prema Izraelu, kao odgovor na prvi izraelski zračni napad tijekom večeri. U tom ranije izvedenom raketnom udaru, prema riječima svjedoka, smrtno je stradao zapovjednik Islamskog džihada na terenu Shadi Mhanna i još trojica njegovih suradnika u izbjegličkom logoru Jabalya. Još je troje ljudi poginulo prilikom tog napada. Prema palestinskim izvorima, Mhanna je nadgledao lansiranje raketa Islamskog džihada na Izrael. Riječ je o najsmrtonosnijem udaru od ožujka 2004. i napada u kojemu je smrtno stradao utemeljitelj Islamskog džihada, šeik Ahmed Yassin.
WASHINGTON
Sjedinjene Države pripremaju plan za borbu protiv moguće pandemije ptičje gripe i počinju stvarati zalihu cjepiva protiv te bolesti. Plan, koji će uskoro biti objavljen, predviđa bolje otkrivanje slučajeva bolesti kao i pripremanje zaliha cjepiva i lijekova protiv ptičje gripe, rekao je u četvrtak u Washingtonu američki ministar zdravstva Michael Leavitt. Leavitt je objavio da je dodijelio ugovor vrijedan 62,5 milijuna dolara američkoj tvrtki Chiron za proizvodnju cjepiva protiv virusa ptičje gripe H5N1 kako bi se stvorile nacionalne zalihe. Francuskoj tvrtki Sanofi-Aventis ranije je dodijeljen ugovor od 100 milijuna dolara i već je u rujnu počela proizvodnju sličnog cjepiva. Američki Senat usvojio je u četvrtak zakon kojim se predviđa 8 milijardi dolara za pripreme protiv eventualne pandemije ptičje gripe. Američka vlada očekuje da će stvoriti zalihu cjepiva dovoljnu za 20 milijuna ljudi, kao i lijekova protiv ptičje gripe za daljnih 20 milijuna. Leavitt je rekao da su Sjedinjene Države već naručile 5 milijuna doza lijekova Tamiflu i Relenza, protuvirusnih lijekova koji mogu liječiti gripu ukoliko se brzo primijene.
RIM
Talijanski premijer Silvio Berlusconi objavio je u četvrtak navečer plan povlačenja talijanskih snaga iz Iraka u skupinama po 300 i na koncu tisuću vojnika zajedno. "Predviđamo povlačenje talijanskih vojnika u skupinama po 300, osim posljednjih tisuću vojnika koji će se svi zajedno vratiti", rekao je Berlusconi tijekom predstavljanja knjige novinara RAI-a Bruna Vespe "Pobjednici i pobijeđeni".
Berlusconi nije rekao kada bi započelo to povlačenje, već da se radi na programu nazvanom "Success strategy" (Strategija uspjeha), zbog navodnog uspjeha u hodu prema demokraciji u Iraku. "Povlačenje naših vojnika doći će u suglasju s iračkom Vladom", rekao je Berlusconi, koji je u travnju ove godine izazvao veliku reakciji najavom da će se talijanski vojnici početi povlačiti od rujna. Dio od 3.300 vojnika, koliko broji talijanski kontingent, vratio se u Italiju i nije zamijenjen, no u Iraku se još nalazi više od 3.000 talijanskih vojnika.
RIM
Papa Benedikt XVI. izjavio je u četvrtak da se Vatikan neopozivo opredijelio za očuvanje dobrih odnosa između katolika i židova i da nikad neće zaboraviti holokaust. Papa je govorio u prigodi obilježavanja 40. obljetnice dokumenta Drugog vatikanskog sabora pod nazivom Nostra Aetate (Naše doba) koji je stubokom promijenio odnose sa židovima odbacujući pojam kolektivne njihove krivnje za Kristovu smrt. Benedikt XVI. spomenuo je "tragično iskustvo shoaha", rabeći hebrejsku riječ za holokaust, tijekom kojega su nacisti pobili oko šest milijuna Židova. "Poruka 'Našeg doba' jasna je danas kao što je bila nekad: odlučno 'ne' svakom obliku antijudaizma i antisemitizma i osuda svake uvrede, diskriminacije i progona koji iz toga proizlaze", rekao je kardinal Walter Kasper, pročelnik vatikanskog ureda za vjerske odnose sa židovima.
WASHINGTON
Kuba je izrazila spremnost prihvatiti američku ponudu za humanitarnu pomoć nakon uragana Wilma, objavio je u četvrtak američki State Department. Sjedinjene Države su i prije nudile pomoć Kubi nakon prirodnih nepogoda, ali ih je Kuba uvijek odbijala. "Ovo je prvi put da su prihvatili ponudu za pomoć", rekao je novinarima glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack. On je rekao da će tim Američke agencije za međunarodni razvoj posjetiti Kubu kako bi procijenio kakva je pomoć potrebna. Pomoć, koja bi mogla biti u hrani, medicinskim i drugim potrepštinama, bila bi isporučena ugroženima na Kubi preko humanitarnih organizacija. Kuba je nakon što je uragan Katrina u kolovozu pogodio jug Sjedinjenih Država ponudila Washingtonu liječnike za pomoć žrtvama uragana, ali je Washington odbio ponudu navodeći da ima dovoljno američkih liječnika koji će to učiniti. SAD i Kuba nemaju pune diplomatske odnose i među njima vladaju napeti odnosi još od uspostave komunističkog režima u toj otočnoj zemlji.