U posljednjem ratu 90-tih godina protjerano je sa svojih ognjišta više od polovice svih katolika zemlje i velika većina njih se još uvijek nije mogla vratiti, rekao je biskup Komarica.
Istaknuo je kako je samo iz Banjalučke biskupije "bez razloga i to uz podršku međunarodnih predstavnika iskorijenjeno dvije trećine miroljubivih i na pomirenje spremih vjernika". Banjalučki biskup je zatim kazao kako je "95 posto crkvenih objekata u većem dijelu biskupije porušeno ili oštećeno od strane za vrijeme komunizma ateiziranih ljudi".
"Gotovo jedna petina mojih župnika je ubijena, također jedan redovnik i jedna redovnica, a oni su propovijedali i prakticirali pomirenje i ljubav čak i prema neprijateljima i slavili s preostalim vjernicima redovito bogoslužje, unatoč porušenim crkvama", rekao je biskup Komarica.
Komarica je isto tako rekao da se među imenima svetaca koje navodi radni dokument Sinode spominje i lik blaženog Ivana Merza pa se ukratko osvrnuo na njegov život, kazavši kako je dragocjeni njegov uzor ne samo za današnje katoličke vjernike laike, nego i za svećenike.
Komarica je podsjetio kako je papa Ivan Pavao II. prigodom proglašenja Merza blaženikom, prije dvije godine, istaknuo njegovo duboko iskustvo Euharistije i zato je mogao vrlo osvjedočeno, vlastitim primjerom, razviti plodan euharistijski apostolat, posebno među mladima.
Biskupska konferencija otvorena je 2. listopada i zaključit će se 23. listopada svečanom misom na kojoj će papa Benedikt XVI. proglasiti pet novih svetaca.
Govoreći u povodu 40. godišnjice osnivanja Biskupske sinode - osnovana je 15. rujna 1965. - njezin glavni tajnik, hrvatski nadbiskup Nikola Eterović, definirao je Sinodu kao "privilegirani izraz biskupske kolegijalnosti". Podsjetio je kako je Sinoda do sada imala četiri predsjednika, četiri papa: Pavla VI, Ivana Pavla I., Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. kojem je to prva sinoda. Eterović je podsjetio i kako su kardinali, koji su držali uvodnu riječ na općim biskupskim sinodama i to 1974. i 1980., zatim postali i pape. Bili su to kardinal Karol Wojtyla i kardinal Joseph Ratzinger. Ove godine je uvod, a treba načiniti i zaključak, dao venecijanski patrijarh kardinal Angelo Scola.