Po brojnim podatcima raznih svjetskih ustanova svaki dan nestane stotinu životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi...Životinje uglavnom ugrožava čovjek, bilo da ih lovi ili iskorištava, onečišćuje tlo, zrak i vodu, ili pak uništava njihova staništa i unosi strane vrste.
Po biološkoj raznolikosti Hrvatska je među prvih nekoliko europskih zemalja i po dostupnim podatcima u našoj zemlji živi 24.087 životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da je taj broj i mnogo veći.
U svijetu je poznato 1.770.000 životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Po Zakonu o zaštiti prirode u Hrvatskoj je zaštićeno više od 531 životinjskih vrsta, a kršenje tog Zakona novčano se kažnjava od 170 do 25.000 eura (u kunskoj protuvrijednosti) ili zatvorskom kaznom do pet godina. Zakon predviđa da se zbog ugroženosti ili rijetkosti mogu proglasiti posebno zaštićene životinjske vrste, a ministar zaštitu može proglasiti i za životinje ugrožene u svijetu, na što Hrvatsku obvezuju međunarodni sporazumi. Općenito, u svijetu sve više prevladava načelo vrlo opsežne zaštite vrsta.
U Hrvatskoj je zaštićena velika većina zavičajnih sisavaca, kao što su vuk i dvije vrste domaćih dupina te sve vrste dupina i kitova koji se zateknu u Jadranu.
Od ptica su zaštićene sve hrvatske gnjezdarice i sve ostale europske ptice, osim lovnih, te velikog vranca na ribnjacima i čvorka na poljima. Zaštićeni su i svi domaći gmazovi, osim poskoka i riđovke, a od vodozemaca sve vrste, osim triju vrsta zelene žabe.
Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih biljaka i životinja (CITEC) uređena je međunarodna trgovina. Rijetke vrste životinja i biljaka druge su po opsegu na popisu ilegalne trgovine, odmah iza droge, a procjenjuje se na oko 20 milijardi dolara na godinu.
Radi provedbe CITES-a u Hrvatskoj se otvaraju centri za smještaj zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih divljih životinjskih vrsta nađenih u prirodi, koje se nakon oporavka vraćaju u prirodu. Centar AWAP kod Zaprešića brine se za zaštićene životinje iz skupine gmazova (Reptilia), vodozemaca (Amphibia), ptica (Aves) i malih sisavaca (Mammalia).
Ekocentar "Beli" na otoku Cresu skrbi se za bjeloglavog supa, ugroženu i zaštićenu vrstu, te se bavi spašavanjem sova i ptica grabljivica, kao i Sokolarski centar u Dubravi kod Šibenika.
Od 1. listopada prošle godine stanovnici Europske unije za svoje kućne ljubimce moraju izvaditi putovnice ako s njima namjeravaju putovati preko granica 25 zemalja članica. Osim putovnice ljubimci dobivaju i mikročip ili tetovažu za identifikaciju.