Grabar-Kitarović je na rubu Opće skupštine UN-a razgovarala s nizom svojih kolega iz Europske unije i izvan nje o punoj suradnji Hrvatske s Haškim sudom koja je uvjet da Hrvatska otpočne pristupne pregovore s EU-om.
Sastala se i s britanskim ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om te ga je izvijestila da Hrvatska ulaže maksimalne napore u suradnji s Haškim sudom.
"Ja vjerujem doista i imam taj dojam iz razgovora s kolegama da postoji svijest da postoji vrlo konkretan napredak na ispunjavanju Akcijskog plana, da je raspoloženje prema Hrvatskoj sve otvorenije i sve bolje i da smo blizu postizanja konsenzusa", rekla je Grabar-Kitarović za Hinu.
Intenzivnom provedbom svog Akcijskog plana za lociranje odbjeglog haškog optuženika Ante Gotovine hrvatska Vlada želi riješti posljednje otvoreno pitanje suradnje s Haškim sudom i pokazati da u potpunosti surađuje sa Sudom.
Grabar-Kitarović je, međutim, kazala da ne želi špekulirati o datumu sljedećeg susreta radne skupine EU-a za procjenu Hrvatske suradnje s Haškim sudom jer ne želi podizati očekivanja u Hrvatskoj niti prejudicirati odluku Europske unije.
"Ali s naše strane doista čvrsto vjerujem da su naši napori maksimalni i da u tom smislu postoji podloga da se donese odluka o punoj suradnji", rekla je Grabar-Kitarović.
Trojka EU-a održala je u New Yorku pripremni sastanak za susret radne skupine na razini ministara vanjskih poslova za koji se još ne zna kada će se održati.
Glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte dolazi u Zagreb krajem ovoga mjeseca, a da li će sastanak radne skupine biti prije ili poslije njezina posjeta ovisit će o raspoloživosti ministara i činjenici da će radna skupina uzeti u obzir i mišljenje tužiteljice, rekla je Grabar-Kitarović.
Grabar-Kitarović je, međutim, naglasila kako konačnu odluku o Hrvatskoj treba donijeti sama Europska unija.
Ministrica Grabar-Kitarović se u New Yorku sastala i sa crnogorskim ministrom vanjskih poslova Miodragom Vlahovićem i s njim razgovarala o crnogorskoj inicijativi za kompenzaciju ratnih šteta koje je srpsko-crnogorska agresija nanijela Dubrovniku.
"Pozdravili smo početak inicijative za kompenzacijom stočnog fonda i mogućnost suradnje između Dubrovačke i Tivatske zračne luke kako bi se kompenzirale štete koje su prouzročene Dubrovniku". Rekla je i da u pogledu kompenzacija ratnih šteta dobar signal stočni fond, ali da su u pitanju i zračna luka Dubrovnik, Konavle i sam Dubrovnik.
"To je pitanje za koje ja osjećam da sa crnogorske strane postoji dobra volja da ga se nastavi rješavati", kazala je Grabar-Kitarović dodajući da rješavanje pitanja kompenzacija treba nastaviti na razini stručnjaka.
Navela je i kako je Bulatović istaknuo moralnu odgovornost radi agresije Crne Gore na Dubrovnik te kako je crnogorska vlada odlučna raditi na pomirbi i dobrosusjedskim odnosima s Hrvatskom.
Grabar-Kitarović je rekla Bulatoviću kako Hrvatska podržava mirno rješenje odnosa između Srbije i Crne Gore o pitanju njihove državne zajednice koje ne bi trebalo narušiti stabilnost u hrvatskom susjedstvu.
Hrvatska ministrica je tijekom boravka u New Yorku lobirala za članstvo Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti u mandatu 2008-2009 koju Hrvatska sada sve više ističe u bilateralnim i na međunarodnim susretima.
"Imamo već i niz potpora i pismenim putem" rekla je Grabar-Kitarović govoreći o rezultattima dosadašnjeg lobiranja. "Mislim da je naša pozicija dobra".
Jedan od jakih aduta kandidature Hrvatske je što do sada nije bila članica Vijeća sigurnosti za razliku od Češke koja joj je suparnik u istočnoerupskoj skupini zemalja u UN-u.
Ona je kazala da za članstvo u Vijeću sigurnosti Hrvatska ima potporu među zemljama jugoistočne Europe gdje sve više preuzima odgovornost za regionalni razvoj i sigurnost.
Grabar-Kitarović se u srijedu susrela i s potpredsjednikom vlade Tajlanda Surakiartom Sathirathaiem, a u razgovoru je istaknuta potreba potpisivanja bilateralnih ugovora koji bi pojačali gospodarsku suradnju dviju zemalja posebice u turizmu.
Govorili su i o 6. sastanku o provedbi Konvencije o zabrani protupješačkih mina kojoj će domaćin biti Hrvatska koja u narednih godinu dana predsjeda Konvencijom kojom je do sada predsjedao Tajland.
Tajland potiče Svjetsku banku da se angažira u razminiranju kao razvojnom pitanja o čemu će biti govora na tom 6. sastanku zemalja članica Ottawska Konvencije. Hrvatska želi svoja iskustva i pomoć u razminiranju ponuditi drugim zemljama koje su suočene s ovim problemom.