Najbolji pokazatelji poljsko-bjeloruskoga diplomatskog rata su protjerivanje trojice poljskih diplomata iz Minska i poljski odgovor protjerivanjem bjeloruskog službenika iz veleposlanstva u Varšavi, povlačenje veleposlanika iz Minska Tadeusza Pawlaka na konzultacije u Poljsku, te to što je autoritarni režim Aleksandra Lukašenka početkom kolovoza zatvorio četvero članova vodstva Udruge Poljaka.
Adrzej Pisalnik, glasnogovornik Udruge, izašao je iz desetodnevnog pritvora u četvrtak, 11. kolovoza. Čelnici Udruge optuženi su za pokušaj pripremanja "revolucije" prije izbora u Bjelorusiji sljedeće godine. Europska unija i Sjedinjene Države odgovorile su oštro kritizirajući Lukašenkovu vladu.
"Predsjednik Bjelorusije i njegovi najbliži suradnici provode svjesno pripremljenu kampanju protiv svojih građana, a u ovom slučaju riječ je o građanima poljskog podrijetla", rekao je o toj krizi za Poljski radio poljski ministar vanjskih poslova Adam Rotfeld, dodajući da je to "primjer kršenja unutarnjeg, a ne samo međunarodnog prava".
Sukob između susjednih država Bjelorusije i Poljske počeo je još u ožujku, kada bjelorusko Ministarstvo pravosuđa nije priznalo novo vodstvo Udruge Poljaka na čelu s Andzelikom Borys, koja u Bjelorusiji predstavlja 400 tisuća Poljaka, najveću manjinu i nevladinu udrugu u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Odgovor Varšave na protjerivanje poljskih diplomata iz Minska u srpnju bio je protjerivanje bjeloruskog diplomata, ali, kako je objasnio poljski ministar vanjskih poslova Rotfeld, to nije usmjereno protiv bjeloruskog naroda, s kojim imaju prijateljske odnose, nego protiv režima predsjednika Aleksandra Lukašenka. Ministar Rotfeld službeno je obavijestio Europsku uniju o postupcima Lukašenkove vlade protiv vodstva poljske manjine, upozoravajući pritom "na kršenje europskih standarda u Bjelorusiji i nužnost zauzimanja stajališta Europske unije".
Povjerenica Europske unije za međunarodne odnose Benita Ferrero-Waldner, u odgovoru na bjelorusko-poljsku krizu odnosa, pozvala je bjelorusku vladu na puno poštivanje prava čovjeka, međunarodnog prava te prava nacionalnih manjina. "Zatvaranje članova Udruge Poljaka u Bjelorusiji i miješanje bjeloruske vlade u rad neovisne nevladine udruge nisu prihvatljivi", istaknula je u odgovoru Benita Ferreo-Waldner. Obećavši pomoć i potporu razvoju demokratskog i višestranačkog društva u Bjelorusiji, povjerenica Europske unije obećala je i konkretnu novčanu pomoć, otvaranje Unijina predstavništva u Minsku te otvaranje neovisnih medija na bjeloruskom jeziku. Osudi postupaka Lukašenkova režima pridružila i američka vlada, a Poljska već radi na otvaranju neovisnog radija na bjeloruskom jeziku tako što je za taj projekt izdvojila pomoć od 200 tisuća eura.
Prema pisanju poljskih medija, bjeloruski državni listovi i televizija oštro kritiziraju Poljsku, a burnu reakciju potaknuo je čelnik oporbene poljske Građanske stranke Donald Tusk, koji je prošlog tjedna posjetio Poljake u Bjelorusiji. U priopćenju Ureda za obranu ustavnog poretka i borbu protiv terorizma Bjelorusije stoji da je to bilo "izravno miješanje u stvari te države i pokušaj provociranja sukoba". Četveročlanoj skupini poljskih europarlametaraca, koja se trebala sastati u ponedjeljak, 8. kolovoza, s bjeloruskom oporbom i vodstvom Poljaka u Bjelorusiji, granična policija nije dopustila ulazak u zemlju. "Minsk praktički nije objavio diplomatski i politički rat samo Poljskoj, nego i Europskoj uniji", komentirao je taj postupak Wincuk Wiačorka, jedan od bjeloruskih oporbenih čelnika.