06. - 12. kolovoza 2005.
SADRŽAJ:
OTVORENA INDUSTRIJSKO-POSLOVNA ZONU U STANKOVCIMA
NEZAPOSLENOST U SRPNJU 1,5 POSTO MANJA NEGO U LIPNJU
NASTAVLJA SE RAST PROMETA OD TRGOVINE NA MALO
NA KRAJU LIPNJA U HRVATSKOJ 92.142 AKTIVNA POSLOVNA SUBJEKTA
HTZ: TURISTIČKI PORASTI I U SRPNJU I U SEDAM MJESECI
DZS: U LIPNJU PORASTAO BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI
HNB: PO IMOVINI LEASING 'PRESKOČIO' OSIGURANJA
OPATIJSKA GRADSKA UPRAVA ZA LOKALNU PRIVATIZACIJU LRH-A
PGŽ TRAŽI DA VLADA PREISPITA ODLUKU O LRH
LRH I OPĆINA LOVRAN OGLASILI PRODAJU TRI LOVRANSKA OBJEKTA
ATLANTIC GRUPA OD PRODAJE UPRIHODILA 431 MILIJUN KUNA
HFP OBJAVIO POZIV ZA KUPNJU DIONICA SLADORANE
ADRIS GRUPA: PRIHOD U ŠEST MJESECI 1,22 MILIJARDE KUNA
BRODOSPLIT: ISPORUČEN TANKER ZA GRKE
ACI U PRVOM POLUGODIŠTU OVE GODINE S MANJOM DOBITI NEGO U LANJSKOM
CROATIA AIRLINES UDVOSTRUČILA DOBIT
GERMANGWINGS UVODI LETOVE IZ HAMBURGA ZA ZAGREB
ZORAN KLARIĆ: DOSTA DUGO SAM OČEKIVAO SMJENU
TLM TRANSPORT PRODAN VIATOR&VEKTORU
MIRNA U PRVOM POLUGODIŠTU POSLOVALA S GUBITKOM OD 5,13 MILIJUNA KUNA
REUTERS: HRVATSKA JE ISPRED BUGARSKE I RUMUNJSKE
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
OTVORENA INDUSTRIJSKO-POSLOVNA ZONU U STANKOVCIMA
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić u srijedu je u Stankovcima svečano otvorio Industrijsko-poslovnu zonu, a nakon toga na svečanoj sjednici Općinskog vijeća s načelnikom Općine Željkom Baradićem potpisao Ugovor o financiranju infrastrukture u toj zoni, po kojemu će Ministarstvo dodijeliti 1,8 milijuna kuna Općini Stankovci nepovratnih sredstava. "Ovdje smo u dvije godine pomogli s dva milijuna kuna, a sada dodjeljujemo 1,8 milijuna kuna za izgradnju infrastrukture. Ukupno će ove godine biti dodjeljeno sto milijuna kuna bespovratnih sredstava gradovima i općinama za izgradnju ovakvih industrijsko-poslovnih zona", kazao je ministar Vukelić. Ocijenio je da industrijsko-poslovna zona u Stankovcima ima veliku perspektivu zbog blizine autoceste, iznoseći uvjerenje da će već iduće godine ovdje vidjeti proizvodne pogone. Najavio je i rješavanje birokratskih prepreka za takve projekte, istaknuvši da će se rok za dobivanje potrebne dokumentacije poduzetnicima svesti na 15 do 30 dana. Za takve projekte stvorit ćemo posebne propise koji će ubrzati ulaganja, istaknuo je ministar Vukelić. Načlenik Općine Stankovci Željko Baradić je rekao da već sada postoji 45 pisama namjere za ulaganja u industrijsko-poslovnu zonu u Stankovcima. Talijanski poduzetnici u rujnu ove godine počinju gradnju tvornice betonskih konstrukcija u kojoj će biti zaposleno oko 50 ljudi, istaknuo je Baradić.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
NEZAPOSLENOST U SRPNJU 1,5 POSTO MANJA NEGO U LIPNJU
Krajem srpnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 293.176 nezaposlenih osoba, odnosno 4.426 osoba ili 1,5 posto manje nego u lipnju odnosno 99 osoba ili 0,03 posto manje nego u srpnju prošle godine. Evidentirana nezaposlenost je u odnosu na prethodni mjesec smanjena u sedamnaest županija, a najviše u Zadarskoj i Istarskoj županiji gdje je evidentirano 6 posto manje nezaposlenih.
NASTAVLJA SE RAST PROMETA OD TRGOVINE NA MALO
Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u lipnju je u odnosu na svibanj nominalno porastao za 2,9 posto, a realno za 3,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Nakon ubrzanog rasta na godišnjoj razini u svibnju, maloprodaja i u lipnju nastavlja bilježiti visoke stope rasta i u odnosu na lipanj prošle godine nominalni porast iznosi 10,8 posto, a realni 7,3 posto (u svibnju je nominalni porast bio 9,8 posto, a realni 6,6 posto). Promatra li se razdoblje od prvih šest mjeseci, promet od trgovine na malo nominalno je porastao za 6,6 posto, a realno za 3,2 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.
NA KRAJU LIPNJA U HRVATSKOJ 92.142 AKTIVNA POSLOVNA SUBJEKTA
Krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj su bila registrirana 221.282 poslovna subjekta, od čega je aktivno bilo njih 92.142 ili 41,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su dobrim dijelom usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 93.272 registrirana trgovačka društva, aktivno ih je na kraju lipnja bilo 69.011 ili 74 posto.
HTZ: TURISTIČKI PORASTI I U SRPNJU I U SEDAM MJESECI
Ovogodišnji je srpanj na Jadranu po turističkim dolascima i noćenjima bio 8 odnosno 14 posto bolji nego isti lanjski mjesec, a po prvim podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), 7 posto više dolazaka turista i 8 posto više noćenja zabilježeno je ukupno u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U srpnju je na Jadranu bilo 2,4 milijuna turista, koji su ostvarili 15,48 milijuna noćenja, dok je u prvih sedam mjeseci zabilježeno 4,9 milijuna turističkih dolazaka i 26,18 milijuna noćenja. Stranih je turista u srpnju na Jadranu boravilo 2,18 milijuna ili 8 posto više, dok su s 13,8 milijuna noćenja stranci ostvarili porast od 13 posto u odnosu na lanjski srpanj. Domaćih je turista bilo 233,3 tisuće ili 7 posto više, a njihovih 1,6 milijuna noćenja porast je od 18 posto u odnosu na lanjski srpanj. U srpnju su sve jadranske regije (i županije) zabilježile poraste, pri čemu je najviše turista i noćenja imala Dalmacija - 1,1 milijun turista za tu je regiju porast od 11 posto, dok je s 6,85 milijuna noćenja zabilježen porast od čak 23 posto u odnosu na lanjski srpanj.
DZS: U LIPNJU PORASTAO BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI
Ukupan broj zaposlenih u industriji u Hrvatskoj u lipnju ove godine bio je veći za 1,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porasla je, i to za 3,2 posto, i proizvodnost rada, pokazuju nedesoznirani podatci koje je objavio Državni zavod za statistiku. U usporedbi s prethodnim mjesecom, u lipnju ove godine broj zaposlenih ostao je na istoj razini, dok se u odnosu na prosjek za cijelu prošlu godinu njihov broj bio veći za 1,9 posto.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
HNB: PO IMOVINI LEASING 'PRESKOČIO' OSIGURANJA
Višegodišnji sporiji rast imovine osiguravajućih društava u odnosu na ostale financijske posrednike prošle je godine omogućio da iza banaka, na koje otpada 81,6 posto ukupne imovine hrvatske financijske industrije, drugo mjesto zauzmu leasing kuće, s udjelom od 5,7 posto, dok su osiguravatelji pali na treće mjesto s udjelom od 5,2 posto. Prema podacima iz publikacije Hrvatske narodne banke (HNB) "Makrobonitetna analiza", iako je hrvatski financijski sektor još uvijek izrazito bankocentričan, udio banaka sve se više smanjuje - 1999. godine je iznosio 87,7 posto, da bi 2002. pao na 84,7 posto, 2003. na 83,2 posto, a lani na 81,6 posto. Jednako je i s osiguravateljima, čiji je udio 1999. godine iznosio 7,2 posto, daleko iznad tada treće pozicioniranih zatvorenih investicijskih fondova te PIF-ova. Osim leasing kuća, u prošloj godini povećanje udjela u ukupnoj imovini hrvatskog financijskog sustava u odnosu na 2003. bilježe i obvezni mirovinski fondovi (OMF) - s 2 na 2,9 posto, otvoreni investicijski fondovi (sa 1,4 na 1,8 posto) te stambene štedionice (sa 1,5 na 1,8 posto). No, ističu u HNB-u, nakon izuzetno snažnog rasta u 2002. i 2003. godini, kada su godišnje stope rasta imovine leasing društava bile i do 100 posto, njihov je rast lani bio znatno sporijih 24 posto, na 15,6 milijardi kuna. Pritom su prevladavali leasing automobila te nekretnina, dok je leasing gospodarskih vozila strojeva i preme zastupljen u znatno manjem iznosu. Istodobno, osiguravatelji lani bilježe 9 postotni rast prikupljene bruto premije osiguranja, čime je nastavljen umjereni trend rasta iz prijašnjih godina. Pritom se, prema podacima HNB-a, oko tri četvrtine premija odnosi na neživotna osiguranja, koja su porasla za 7 posto, dok životna osiguranja bilježe rast za 16 posto. Specifičnost prikupljanja imovine utječe i na kontinuirani rast imovine OMF-ova, koja je krajem 2004. iznosila 8,1 milijardu kuna, dok je imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova, iako je lani utrostručena, iznosila tek 96 milijuna kuna, što ih još uvijek čini najmanjim 'igračima' u hrvatskoj financijskoj industriji. No, prošla je godina, zbog uzleta na domaćem tržištu kapitala, bila osobito povoljna za investicijske fondove, posebice za 37 otvorenih, čija je neto imovina porasla za gotovo 25 posto, na 4,9 milijardi kuna. Najveći udio u tom su iznosu imali novčani fondovi (3,1 milijardu kuna ili 63 posto ukupne imovine), a slijede mještoviti, koji su lani prestigli obvezničke, dok su na zadnjem mjestu dionički fondovi. Stambene štedionice pak u ukupnoj imovini hrvatskog financijskog sektora sudjeluju s 1,8 posto, iako im je prošle godine imovina porasla za 43 posto, dok je najmanji udio, od 0,6 posto, imala najbrojnija skupina - 118 štedno-kreditnih zadruga.
4. TVRTKE
OPATIJSKA GRADSKA UPRAVA ZA LOKALNU PRIVATIZACIJU LRH-A
Opatijska gradska uprava sa članovima Uprave i Nadzornog odbora Liburnia Riviera Hotela (LRH) priprema zajednički model preuzimanja i vlasničkog restrukturiranja te tvrtke, koji bi osigurao interese zaposlenika, lokalnog stanovništva i gospodarstva, a od Vlade traže hitno poništenje odluku o predaji većinskog dioničkog paketa LRH Dom holdingu i SN holdingu, kazao je u utorak na konferenciji za novinare gradonačelnik Opatije Amir Muzur. Odlukom HFP-a i Vlade zanemarena je sudbina 800-ak zaposlenih, a gradska uprava, koja radi vlasništva dijela nekretnina već 10 godina vodi sudski postupak s LRH-ima, ponižena, kazao je Muzur. Dometnuo je da nije poznata buduća poslovna politika LRH-a te da su učestali pozivi građana s prijedlozima o "izlasku na ulice." Model po kojem bi LRH preuzeli zaposlenici, lokalni gospodarstvenici i obrtnici iznio je član Poglavarstva Roman Cvek koji je kazao da bi oni otkupili od Vlade dionice LRH-a u partnerstvu s poznatim svjetskim hotelskim kućama. Na upit o kojim je lokalnim gospodarstvenicima riječ, Cvek nije odgovorio već je naveo da su, među ostalima, zainteresirana poduzeća koja opskrbljuju hotele.
PGŽ TRAŽI DA VLADA PREISPITA ODLUKU O LRH
Primorsko-goranska županijska uprava predlaže Vladi da preispita odluku o nagodbi i prepuštanju 80 posto dionica Liburnia Riviera Hotela (LRH) Dom holdingu i SN holdingu, kazala je u utorak na konferenciji za novinare zamjenica župana Nada Turina Đurić. Stav je županije da za privatizaciju te tvrtke treba raspisati javni natječaj. Županija oštro osuđuje takvu privatizaciju i upravljanje ključnim tvrtkama, rekla je Turina Đurić. Dodala je da ima neslužbena saznanja da će se "slično događati i u drugim strateškim gospodarskim subjektima u županiji" te pojasnila da je, među ostalima, riječ o crikveničkom turističko-hotelskom poduzeću "Jadran".
LRH I OPĆINA LOVRAN OGLASILI PRODAJU TRI LOVRANSKA OBJEKTA
Opatijska hotelska tvrtka Liburnia Riviera Hoteli (LRH) i Općina Lovran objavili su početkom ovog tjedna poziv za podnošenje ponuda za kupnju triju lovranskih objekata/nekretnina hotela Jadran i Danica te Vile Elsa, s rokom za podnošenje ponuda do 28. rujna. Poziv je upućen domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, a objavljen je u jučerašnjem broju Novog lista. Za sva tri objekta u pozivu je naznačena i početna cijena, pri čemu je za Hotel Jadran 1,18 milijuna eura, za Vilu Elsa 919,3 tisuće eura, a za Hotel Danicu 564,5 tisuća eura. Navodi se i da su detaljniji podaci o zemljišnoknjižnom stanju tih objekata dani u Ponudbenoj dokumentaciji koja se do 26. rujna može preuzeti u opatijskom sjedištu LRH-a. Na tu se adresu dostavljaju i ponude, koje će biti otvarane 28. rujna, posebno za svaki objekt. Osim što se potencijalni kupci (ponuditelji) obvezuju u navedenim objektima obavljati ugostiteljsko-turističku djelatnost dužni su i da, kako stoji u pozivu, na račun LRH-a uplate jamčevinu u kunama u iznosu od 10 posto od početne prodajne cijene pojedinog objekta. Dokaz o toj uplati trebaju predati uz ponudu ili pak mogu za iznos jamčevine predati neopozivo jamstvo prvoklasne banke.
ATLANTIC GRUPA OD PRODAJE UPRIHODILA 431 MILIJUN KUNA
Atlantic Grupa u prvom polugodištu ove godine ostvarila je 431 milijun kuna ukupnih prihoda od prodaje, što je 17 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je ostvarena neto dobit na razini grupe u iznosu od 32,3 milijuna kuna, izvijestila je u utorak Atlantic Grupa. Na hrvatskom je tržištu ostvaren rast od 13 posto, a izvoz je povećan za 61 posto, čemu je najviše doprinio segment Cedevita vitaminskih napitaka, nadopuna prehrani i funkcionalnih čajeva, kažu iz Atlantic Grupe. Dodaju da su im troškovi poslovanja u istom razdoblju porasli za 10 posto, u čemu je najviše sudjelovao rast troškova marketinga od 74 posto i troškova zaposlenih od 18 posto. Atlantic Grupa za ovu godinu predviđa organski rast prihoda od 17 posto, istodobno procjenjujući da ćem, nakon konsolidacije financijskih podataka nedavno preuzete njemačke kompanije Haleko, godišnji rast iznositi preko 60 posto. Tim očekivanim rezultatima ide u prilog i uključivanje prihoda od prodaje Hipp-ovih proizvoda na slovenskom tržištu u konsolidirano izvješće u drugom dijelu godine. Atlantic Grupa je kao zastupnik niza robnih marki prisutan u više od 30 tisuća prodajnih mjesta širom Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore, te Bosne i Hercegovine.
HFP OBJAVIO POZIV ZA KUPNJU DIONICA SLADORANE
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u četvrtak u medijima javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju 1.817.163 dionice županjske Sladorane koje čine 68,10 posto vrijednosti temeljnog kapitala te tvrtke. Nominalna vrijednost jedne dionice je 100 kuna. Riječ je o dionicama iz portfelja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskih voda, te HFP-a, čija je početna cijena 90.858.150 kuna, navodi se u javnom pozivu. HFP u pozivu ističe kako će pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, osim ponuđene cijene za kupnju dionica, voditi računa i o spremnosti ponuditelja da preuzme obvezu zadržavanja zatečenog broja od 354 zaposlena u roku od jedne godine od dana sklapanja ugovora ili preuzme obvezu provođenja programa zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika sukladno Kolektivnom ugovoru i važećim hrvatskim propisima ili kao treću opciju ponudi otvaranje novih radnih mjesta ukoliko je to predviđeno poslovnim planom. Rok za podnošenje ponuda je 12. rujna do 14 sati.
ADRIS GRUPA: PRIHOD U ŠEST MJESECI 1,22 MILIJARDE KUNA
Adris grupa u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila ukupni prihod od 1,22 milijarde kuna, ostvarivši dobit prije poreza u iznosu od 365 milijuna kuna, objavljeno je u ponedjeljak iz Adris grupe. Poslovni prihodi iznosili su 1,16 milijardi kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećanje od 2,3 posto. Strateška poslovna jedinica (SPJ) duhan ostvarila je prihode u iznosu od 944 milijuna kuna, što predstavlja rast od 2,5 posto, te operativnu dobit u iznosu od 358 milijuna kuna. Radovi na izgradnji nove tvornice u Kanfanaru, vrijedni više od 100 milijuna eura, kažu u Adris grupi, napreduju prema planovima. Postupak preseljenje započet će 5. rujna 2005., a završit će 30. lipnja 2006. U prvom ovogodišnjem polugodištu SPJ turizam ostvario je ukupan prihod u iznosu od 179,9 milijuna kuna, što je za 1,4 posto više nego u prvom polugodištu 2004.
BRODOSPLIT: ISPORUČEN TANKER ZA GRKE
Splitsko brodogradilište Brodosplit u srijedu je isporučilo tanker za prijevoz naftnih derivata i kemikalija, nosivosti 45.000 tona, vrijedan 27 milijuna dolara, grčkoj kompaniji European Navigation u vlasništvu poznatoga grčkog brodovlasnika Spyrosa Karnessisa. Tanker Elka Delos posljednji je u seriji od šest jednakih tankera naručenih za Karnessisa, a za njega je kobilica položena 21. listopada prošle godine. Brodosplit je grčkom brodovlasniku dosada (od 2001. do 2003.) isporučio jednake tankere, koji su dobili imena Elka Nikolas, Elka Angelique, Elka Eleftheria, Elka Hercules i Elka Glory. Brodovlasnik Karnessis, po potpisivanju primopredajnih dokumenata, izrazio je zadovoljstvo kvalitetom brodova načinjenih u Brodosplitu, koji, kako je kazao, mogu udovoljiti najstrožim standardima na svjetskom brodograđevnom tržištu.
ACI U PRVOM POLUGODIŠTU OVE GODINE S MANJOM DOBITI NEGO U LANJSKOM
Tvrtka ACI d.d. (Adriatic Croatia International Club), u čijem je sustavu 21 marina duž jadranske obale, prvo je ovogodišnje polugodište završila s neto dobiti od 4,4 milijuna kuna, što je za oko 4 milijuna kuna manja dobit nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su polugodišnji prihodi ACI-ja, po podacima iz financijskog izvješća kojeg prenosi Varaždinska burza, iznosili 50,09 milijuna kuna, što je 4,9 posto manje u odnosu na lanjsko prvo polugodište. Pritom su poslovni prihodi od 47,9 milijuna kuna bili 6,8 posto manji, dok su financijski prihodi u prvoj polovici ove godine od 226 tisuća kuna bili 86,7 posto veći nego u lanjskom prvom polugodištu. Većinski vlasnik ACI-a je Republika Hrvatska, odnosno Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja, po podacima s Burze, drži 74,80 posto dionica.
CROATIA AIRLINES UDVOSTRUČILA DOBIT
Domaći zračni prijevoznik Croatia Airlines Grupa (CA) u prvom je ovogodišnjem polugodištu gotovo udvostručila svoju dobit u odnosu na isto lanjsko razdoblje, sa 22,85 milijuna kuna u prvom lanjskom polugodištu na 44,86 milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješća CA Grupe koje prenosi Zagrebačka burza. Ukupni prihodi CA Grupe povećani su u prvih šest mjeseci ove godine prema istom lanjskom razdoblju za 9,08 posto, sa 669,32 milijuna kuna na 730,14 milijuna kuna. Uprava u komentaru navodi da je povećanje dobiti rezultat povećanja stope poslovnih prihoda, manje stope rasta troškova, te smanjenje finacijskih rashoda u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Navode da su im poslovni prihodi porasli za 10,66 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
GERMANGWINGS UVODI LETOVE IZ HAMBURGA ZA ZAGREB
Njemačka niskotarifna zrakoplovna tvrtka Germanwings u utorak je potvrdila kako će Hamburg biti četvrti grad u Njemačkoj koji će redovnim linijama biti povezan sa Zagrebom, a letovi na toj destinaciji započet će tijekom zimskog reda letenja, koji stupa na snagu 29. listopada ove godine, izvijestila je ta tvrtka. Time će Hamburg postati četvrta startna zračna luka u Njemačkoj za Germanwings, uz postojeće Köln/Bonn, Stuttgart i Berlin. Razlog uvrštavanja Zagreba na listu deset gradova prema kojima će Germanwings letjeti iz Hamburga, prvenstveno treba zahvaliti izvrsnim rezultatima koje ova njemačka niskotarifna kompanija ostvaruje na linijama za Hrvatsku gdje je prosječna popunjenost svih letova 83 posto, kažu u Germanwingsu.
ZORAN KLARIĆ: DOSTA DUGO SAM OČEKIVAO SMJENU
Hrvatska Vlada s prošlotjedne je sjednice predložila Nadzornom odboru Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) da s dužnosti predsjednika Uprave te tvrtke opozove Zorana Klarića i na njegovo mjesto imenuje Juricu Prskala, potvrđeno je u srijedu u Vladinu Uredu za odnose s javnošću. Vlada je vlasnik ARZ-a i očekivao sam dosta dugo tu odluku o smjeni, s obzirom da su smijenjeni svi direktori u sličnim tvrtkama u državnom vlasništvu, izjavio je danas Klarić, dodajući da je imao mandat na pet godina, a izdržao je četiri. Klarić je kazao da je odluku Vlade o tome da Nadzorni odbor ARZ-a pokrene postupak njegove smjene s mjesta predsjednika Uprave toga društva dobio napismeno, te da je odluka kratka i da u njoj nema obrazloženja zbog čega ga se smjenjuje. Ocijenio je da bi u pogledu njegove smjene problem mogao biti loš tajming, jer ARZ trenutačno pregovara s bankama oko novih kreditnih aranžmana za drugu fazu dogradnje (u puni profil) autoceste Rijeka - Zagreb, vrijedne 250 milijuna eura. Oko 80 posto tih pregovora je gotovo, pa bi, kaže, problem moglo biti to što je u zadnja tri mjeseca, kompletna uprava te tvrtke smijenjena, pa će trebati vremena da se novi ljudi uvedu u srž stvari.
TLM TRANSPORT PRODAN VIATOR&VEKTORU
Šibenska Tvornica lakih metala (TLM) i tvrtka Viator&Vektor Zagreb potpisali su u četvrtak Ugovor o prodaji nekretnina, opreme i druge imovine TLM-ove poslovne jedinice Transport, vrijedan 1,6 milijuna kuna, a istodobno je potpisan i trogodišnji Ugovor o poslovnoj suradnji tih tvrtki. Oba ugovora, koje su potpisali predsjednik uprave TLM-a Ivo Koštan i Ivica Vidaković, direktor Viator&Vektora Zagreb, članice slovenske grupe Viator&Vektor, dio su početka privatizacijskog procesa TLM-a, istaknuto je na današnjem potpisivanju ugovora u Šibeniku. Ugovorena je trogodišnja poslovna suradnja, prema kojem će ta tvrtka prevoziti svu robu iz TLM, odnosno za sva tri društva u grupi TLM, te davati u najam sredstva za unutarnji transport, te usluge održavanja vozila. Nadalje, nakon isteka roka od tri godine, u slijedeće dvije godine, Viator&Vektoru pripada pravo prednosti kod sklapanja poslova koji se odnose nas usluge regulirane ugovorom o poslovnoj suradnji. Također se Viator&Vektor tim ugovorom obvezao da će pri organizaciji prijevoza s kooperantima usko surađivati s prijevoznicima iz Šibensko-kninske županije, oko 50 malih prijevoznika. "Transport" je prva poslovna jedinica TLM-a koju je ta tvrtka prodala po objavljenom natječaju, a u sklopu programa ubrzane privatizacije donesenog u veljači ove godine.
MIRNA U PRVOM POLUGODIŠTU POSLOVALA S GUBITKOM OD 5,13 MILIJUNA KUNA
Rovinjski prerađivač ribe Mirna u prvom je ovogodišnjem polugodištu povećala svoj gubitak s 1,08 milijuna kuna u prvom lanjskom polugodištu na 5,13 milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješća Mirne koje prenosi Varaždinska burza. Ukupni prihodi Mirne smanjeni su u prvih šest mjeseci ove godine prema istom lanjskom razdoblju za 27,67 posto, na 7,82 milijun kuna. Među ostalim, u izvješću se navodi da je stupanj zaduženosti društva u prvom polugodištu 2005. veći za tri indeksna poena u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 44 posto.
5. OSTALO
REUTERS: HRVATSKA JE ISPRED BUGARSKE I RUMUNJSKE
Smatra se da je Hrvatska glede gospodarskih reformi ispred Bugarske i Rumunjske, koje bi u EU trebale ući 1. siječnja 2007., ali bez obzira na to i na snažnu potporu nekih zemalja članica Europske unije, činjenica da ne uspijeva uhititi haškog bjegunca Antu Gotovinu šteti njezinu ugledu, piše u četvrtak agencija Reuters. Hrvatska je, kad ne bi bilo pitanja Ante Gotovine, "mnogo kvalificiranija da se pridruži Europskoj uniji" od Bugarske i Rumunjske, ocijenio je Lars Christensen, jedan od 34 analitičara uglednih financijskih i gospodarskih institucija širom EU koji su za Reuters govorili o izgledima nekih zemalja za priključenje Uniji. Oni smatraju da bi se Hrvatska mogla priključiti bruxelleskom klubu 2010., a godine koje spominju variraju od 2008. do 2015. Osim problema Gotovine, nakon odbijanja europskog Ustava u Francuskoj i Nizozemskoj, zemlje koje još nisu počele pregovore o pridruživanju, kao što su Hrvatska ili Srbija, imat će još teži put prema Europskoj uniji, smatra većina političkih analitičara. Dva referendumska odbijanja europskog Ustava - koja se često objašnjavaju upravo protivljenjem građana daljnjem proširenju - povećala su opasnost i za Bugarsku i Rumunjsku, smatra 16 od 30 analitičara koji su odgovorili na to pitanje. Srbija također mora učiniti mnogo više kako bi uhitila ratne zločince, dodaje agencija. "Europska unija, čini se, nije voljna brzo ići na daljnje proširenje pa će Hrvatska i Srbija i Crna Gora morati pričekati", smatra Zsolt Papp iz ABN AMRO-a u Londonu.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić