"Etničko čišćenje provedeno tijekom vojno-policijske akcije 'Oluja', koja je rezultirala smrću velikog broja civila i protjerivanjem više od 250 tisuća ljudi iz njihovih domova spada u taj korpus zločina", kaže se u priopćenju, u kojem se navodi i da Europski pokret u Srbiji osuđuje sve zločine počinjene za ratova u bivšoj SFRJ, te se konstatira da je "neprihvaćanje odgovornosti za njih prepreka za uključivanje regije u europske tokove".
I Beogradski centar za ljudska prava u priopćenju ocjenjuje da je nakon akcije "Oluja" Hrvatska postala "skoro etnički čista država, u kojoj živi svega nekoliko postotaka Srba".
"Za samo četiri dana potpuno je izmijenjena etnička slika u onim dijelovima Hrvatske gdje su prije rata Srbi živjeli u znatnom broju, a tijekom akcije i poslije nje izvršeni su mnogi zločini nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti", navodi se u priopćenju te nevladine organizacije. Hrvatsko pravosuđe se poziva da pokrenu postupke protiv onih za koje postoji osnovana sumnja da su počinili zločin tijekom akcije 'Oluja' "uključujući i vojne zapovjednike koji su zločine naređivali ili tolerirali".
"To je jedini učinkovit način da se izbjeglicama ulije povjerenje da se mogu, ako to žele, vratiti u mjesta iz kojih su protjerani. To je istodobno i jedini način da Srbija i Hrvatska, a prije svega njihovi građani, ostvare svoju europsku budućnost", zaključuje se u priopćenju Beogradskog centra za ljudska prava.