HINA - Financijski servis
Hrvatski je bankarski sustav u međunarodnoj usporedbi razumno siguran i profitabilan, a u usporedbi s bankarskim sustavima tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe u prošloj je godini ostvario solidan financijski rezultat uz umjerenu izloženost kreditnom riziku i jaku kapitalnu bazu, ocjena je iz prvog broja nove publikacije Hrvatske narodne banke (HNB) "Makrobonitetna analiza".
U toj se publikaciji ističe i kako se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj regiji, nastavlja pozitivna trend smanjenja rizičnosti i povećanja profitabilnosti banaka, što odražava i ocjena rejting agencije Moody's, koja je hrvatskom bankarskom sektoru dodijelila koeficijent financijske snage od 33,3, što ga čini jednim od pet najuspješnijih među tranzicijskim zemljama.
Naime, u razdoblju od 2000. do 2004. godine udio loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju hrvatskog bankarskog sustava smanjio se za nešto više od 50 posto te je na kraju prošle godine iznosio 4,6 posto, odnosno manje od 5,1 postotnog prosjeka u ostalim zemljama regije.
Profitabilnost hrvatskog bankarskog sustava se pak u posljednjih pet godina kreće blizu prosjeka usporedivih zemalja, pa je tako prinos na prosječnu imovinu u Hrvatskoj krajem 2004. godine iznosio 1,7 posto, dok je prosjek regije bio 1,6 posto, navodi se u publikaciji HNB-a. Inače, prinos na prosječnu imovinu hrvatskog bankarskog sustava od 1,7 posto najbolje je ostvarenje do sada.
U HNB-u tako ocjenjuju da je 2004. donijela nastavak pozitivnog razdoblja za domaći bankovni sektor, koji je unatoč nešto usporenom kreditnom rastu, ostvario veću dobit, što u središnjoj banci prvenstveno pripisuju boljem upravljanju bankama u prošloj godini.
Ipak, u publikaciji se navodi da je uz klasične rizike u poslovanju banaka u Hrvatskoj, zbog visokog stupnja euroizacije, i nadalje sustavno prisutan valutni rizik, koji se uz, najopasniji, kreditni rizik i dalje smatra najvećim rizikom u poslovanju domaćih banaka, kažu u HNB-u.
Navode i da, iako je likvidnost banka i dalje vrlo visoka, postoji potencijalna opasnost i u smislu neusklađenosti dospijeća bankovnih obveza i imovine unutar jedne godine. No, dodaju da analize pokazuju da bi rijetke hrvatske banke mogle imati potrebu za značajnijim dodatnim financiranjem u slučaju jačeg odljeva depozita.