Državni zavod za statistiku zabilježio je u 2004. godini 40.307 živorođene djece, što je 639 djece više nego 2003. godine. Od toga su 51,8 posto muška, a 48,2 ženska djeca. U 2004. rođeno je i 179 mrtvorođene djece, a taj je broj gotovo isti kao i godinu ranije.
Statističko izvješće bilježi 2.819 umrlih osoba manje nego prethodne godine.
Od ukupno 49.756 umrlih osoba 50,9 posto su bili muškarci, a 49,1 posto žene.
Iako je 2004. godine broj umrlih manji, a broj rođenih veći, prirodni prirast - razlika broja živorođene djece i broja umrlih osoba, u Hrvatskoj je i te godine bio negativan, kao i prethodne četiri.
Umrlih je osoba 2004. bilo za 9.449 više nego rođenih.
Prije pet godina broj umrlih bio je veći od rođenih za 6.500. Ta se negativna razlika povećala u 2001. godini na 8.559, u 2002. je iznosila 10.475, 2003. godine 12.907, da bi 2004. došlo do laganog smanjenja negativne razlike u odnosu na prethodne godine.
Međutim, u Hrvatskoj je i dalje prisutno negativno prirodno kretanje stanovništva, na što ukazuje vitalni indeks, tj. broj živorođenih na 100 umrlih, koji je 2004. iznosio 81, godinu ranije bilo je 75,5 a 2000. godine 87,2.
Broj živorođenih od 2000. godine, kad je zabilježeno 43.746, u iduće je tri godine bilježio pad pa je 2003. bilo 39.668 živorođenih, da bi tek 2004. došlo do blagog porasta njihova broja, no taj broj ipak nije premašio broj umrlih.
Pozitivan prirodnih prirast u prošloj godini zabilježen je samo u dvije županije: Splitsko-dalmatinskoj gdje je 747 više rođenih nego umrlih, te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je ta razlika 53. U svim ostalim županijama i Gradu Zagrebu prirodni prirast je negativan.
Najveća je razlika zabilježena u Karlovačkoj županji gdje je čak 1,064 manje rođenih, a tu je i najniži vitalni indeks, samo 49 rođene djece na 100 umrlih osoba.
Statističko izvješće govori i o 22.700 sklopljenih brakova u 2004. godini, dok ih je prethodne godine sklopljeno 363 manje. Razvedenih je brakova lani bilo 4.985, a 2003. godine 4.934.
Na negativan demografski trend u Hrvatskoj demografi upozoravaju godinama, a Odjel za stanovništvo UN-ovog Odjela za ekonomske i socijalne poslove još je prije dvije godine predvidio da će Hrvatska, nastavi li se taj trend, u idućih pedeset godina konstantno gubiti stanovništvo. Tako bi 2050. imala 860.000 stanovnika manje nego danas, a trećina njezinih stanovnika bila bi starija od 69 godina.
Demograf Jakov Gelo upozorio je da bi nastavljanjem sadašnjeg trenda, po kojem Hrvatska u 12 godina izgubi grad od 80 tisuća stanovnika, za pola stoljeća broj stanovnika bio dvostruko manji.
Da bi Hrvatska za 50 godina imala sadašnji broj stanovnika trebala bi za 50 posto povećati broj živorođene djece, ističe Gelo.