Predsjednik HUKA-e Aleksa Ladavac kazao je da im je cilj bio hrvatskim koncesionarima predstaviti europske projekte COPER I (sadašnjost i budućnost sustava naplate cestarina, koncesijski sustavi i interoperabilnost sustava naplate cestarine), COPER II (sigurnost cestovnog prometa i zaštita okoliša) i COPER III (inteligentni transportni sustavi (ITS) i primjena telematike u prometnom okruženju).
HUKA sudjelovanjem na godišnjim skupovima već je uključena u te projekte, dok su se koncesionari autocesta - Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, Bina Istra i Zagreb-Macelj - uključile posredstvom HUKA-e ispunjavanjem upitnika o ITS-u kao bazi za analizu rada na tim projektima. Time smo postali prvi u Europi koji su izvijestili koliko daleko se stiglo u uvođenju ITS-a, ustvrdio je Ladavac.
Smatra da je teško predviđati kada bi mogla zaživjeti interoperabilnost sustava naplate cestarina. Napomenuo je da su HAC i ARZ napravili pomak na autocesti Zagreb-Split, gdje vozači plaćaju cestarinu na mjestu izlaska sa autoceste, iako ta dva društva dijele upravljanje na njoj. Drugi primjer je uvođenje kartica za invalide koje vrijede na cestama sva četiri koncesionara u Hrvatskoj.
Glavni tajnik ASECAP-a Kalistratos Dionelis rekao je da se trenutno razmišlja o mogućnostima uvođenja "eurovinjete". Pojasnio je da nije riječ o naljepnici, već o posebnom porezu ili taksi za korištenje autocesta u EU, ali i javno-privatnom partnerstvu u koncesijama i infrastrukturi financiranoj iz privatnog sektora. Taj posebni porez odnosio bi se samo na buduće koncesionare autocesta i ne bi se primjenjivao na sadašnje koncesionare, pojašnjeno je na skupu.
Koncesionari u EU imaju pod sobom oko 24 tisuća kilometara autocesta. ASECAP zajedno sa EU kreira europsku prometnu politiku koja još nije do kraja određena, jer je donesena samo direktiva o tunelima, te ona o interoperabilnosti sustava elektroničke naplate. Treba još donijeti direktivu o "eurovinjeti" koja bi bila jedinstvena za cijelu EU, rečeno je.