Dio "Zida boli" sačuvale su udruge, koje su se protivile njegovom uklanjanju te ga prekrile hrvatskom zastavom.
Premještanje "Zida boli" prvi je put u organizaciji Grada Zagreba počelo rano jutro 4. lipnja, ali je privremeno zaustavljeno jer su se tome usprotivile pojedine braniteljske udruge. Njegovo premještanje nastavljeno je jutros u šest sati, cigle su se slagale na palete te kamionima odvozile na Mirogoj.
Predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ivan Pšenica izjavio je novinarima da daje punu potporu Gradu Zagrebu za premještanje Zida boli na Mirogoj, ističući da se Zid premješta na inicijativu onih koji su ga gradili - roditelja i članova obitelji žrtava Domovinskog rata.
Predsjednica Centra za zaštitu ljudskih prava zatočenih i nestalih građana Hrvatske (Apel) Zdenka Farkaš novinarima je nakon uklanjanja "Zida boli" rekla kako će o tom "vandalskom činu i kulturocidu upoznati međunarodnu zajednicu", tim više što će se, kako tvrdi, opeke s imenima branitelja i civila na Mirogoju zakopati u zemlju.
Farkaš je apelirala na predsjednika Republike Stjepana Mesića, predsjednika Vlade Ivu Sanadera i predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa da ne dopuste da se "Zid boli" zakopa na groblju Mirogoju. Takav spomenik kao izraz zahvale braniteljima i civilnim ratnim žrtvama trebala je izgraditi Vlada, a ne Grad Zagreb i on se nigdje u svijetu ne gradi na groblju, rekla je Farkaš.
"Zid boli" je kao hrvatski spomenik apela za humanost i ljudska prava trebalo restaurirati, obnoviti, konzervirati te ga onda premjestiti na primjerenu lokaciju, ako već nije mogao ostati u Selskoj, ali ga se nikako nije smjelo premjestiti na Mirogoj i u sklopu spomenika Dušana Džamonje zakopati, jer su na ciglama ispisana i imena 1150 ljudi za čiju sudbinu još uvijek ne znamo, rekla je Farkaš.
Načelnik zagrebačkog Odjela za branitelje i predsjednik Povjerenstva za gradnju Spomen parka sa spomenikom "Glas hrvatske žrtve-Zid boli" na zagrebačkom Mirogoju Miodrag Demo rekao je da su rano jutros počeli premještati Zid boli da ne bi stvarali gužvu u gradu, u skladu s odlukom roditelja žrtava Domovinskog rata da se Zid simbolički premjesti na groblje Mirogoj po odabranom projektu Dušana Džamonje i da se krene s ispisom imena svih poginulih za Domovinu. Za 10-ak braniteljskih udruga koje se protive premještanju "Zida boli" Demo je rekao da to nisu udruge već pojedinci.
Zid boli bio je sastavljen od 13.600 opeka, na kojima su bila ispisana imena nasilno odvedenih, zatočenih i nestalih te poginulih hrvatskih branitelje i civila.