HINA - Financijski servis
Hrvatski je državni proračun u prvom tromjesečju ove godine ostvario prihode u iznosu 18,4 milijarde kuna, što je nešto više od petine, odnosno 21,3 posto ukupno planiranih prihoda u ovoj godini, dok su rashodi izvršeni u iznosu 23,3 milijarde kuna, što je nešto više od četvrtine, ili točnije 26,7 posto plana za ovu godinu, podatci su Ministarstva financija.
Podatci su iskazani prema metodologiji GFS 2001, odnosno na gotovinskom načelu, a Ministarstvo ih je objavilo u najnovijem statističkom mjesečnom izvješću na svojoj web stranici.
Iz podataka je vidljivo da je na kretanje državnih prihoda najviše utjecalo lošije ostvarenje prihoda od PDV-a, te trošarina na naftne derivate - ti su prihodi u prva tri mjeseca ostvareni sa 18,93 posto plana za ovu godinu, te su niži nego li u prvom tromjesečju prošle godine.
Tako je proračun od PDV-a, najvažnijeg poreznog prihoda, u prvom tromjesečju ove godine prikupio 6,2 milijarde kuna, što je 1,3 posto manje nego u prvom tromjesečju prošle godine. Takva kretanja analitičari Ministarstva najvećim dijelom pripisuju usporenoj ekonomskoj aktivnosti zabilježenoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju.
Uz PDV, međugodišnje smanjenje u prvom tromjesečju ove godine bilježi se i kod prihoda od trošarina na nafte derivate, a prikupljenih 700,4 milijuna kuna je 3,5 posto manje nego u prvom tromjesečju lani.
Pad od 9,4 posto u odnosu na prošlogodišnje prvo tromjesečje bilježi se i kod prihoda od trošarina na pivo, a prikupljenih 111,7 milijuna kuna, tek je 12,6 posto ovogodišnjeg plana prihoda od te vrste trošarina.
I trošarine na luksuzne proizvode ostvarene su u manjem iznosu nego u prvom tromjesečju prošle godine (za 12,9 posto), a nasuprot tomu međugodišnji rast od 15,8 posto bilježi se kod trošarina na osobne automobile, na kavu (rast za 28,8 posto), bezalkoholna pića (13,3 posto), te alkohol (1,1 posto).
Rast prihoda od 3,4 posto na godišnjoj razini kod poreza na dohodak (892,7 milijuna kuna u prvom tromjesečju ove godine) u Ministarstvu ocjenjuju dobrim rezultatom uzme li se u obzir smanjivanje porezne osnovice zbog povećanja neoporezivog dijela i povećanja koeficijenata na uzdržavane članove obitelji.
Porezom na dobit prikupljeno je 841,1 milijun kuna, što je 31 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Proračunski prihodi od socijalnih doprinosa ostvareni su u iznosu 7,4 milijarde kuna, što je 7,1 posto više nego u prvom tromjesečju lani.
Ukupni su rashodi državnog proračuna u prva tri mjeseca ove godine ostvareni u iznosu 23,3 milijarde kuna, a saldo prihoda i rashoda, iskazano na gotovinskom načelu, tako govori o manjku od 4,9 milijardi kuna.
U strukturi rashoda najveći udio imaju socijalne naknade (mirovine i druge socijalne naknade) i ostvareni su u iznosu 10,2 milijarde kuna, što je točno četvrtina plana za ovu godinu.
Po udjelu slijede naknade za zaposlene koje su izvršene u iznosu od 5,6 milijardi kuna, ili 24,5 posto plana, rashodi za kamate s iznosom od 1,9 milijardi kuna, što je čak 47,6 posto planiranog iznosa za ovu godinu, te subvencije trgovačkim društvima sa 1,8 milijardi kuna, ili 34 posto ukupno planiranih sredstava za ovu godinu.
Najveći dio subvencija, nešto više od milijarde kuna odnosi se na tvrtke izvan javnog sektora, a više od polovice toga iznosa, 525 milijuna kuna izvršeno je u ožujku. U Ministarstvu objašnjavaju da je najveći iznos subvencija usmjeren prema poljoprivrednicima, obrtnicima i malim i srednjim poduzetnicima.
Prema podatcima Ministarstva, ukupni su prihodi konsolidirane središnje države (uz državni proračun obuhvaća i izvanproračunske fondove, kao što su zavodi za zdravstveno, mirovinsko osiguranje, HAC, HC, HFP i DAB) u prvom tromjesečju iznosili 19,7 milijardi kuna, dok su istodobno rashodi iznosili 24,2 milijarde kuna.
Prihodi pak konsolidirane opće države (kada se dodaju i podatci za 53 najveće lokalne jedinice) u prvom su kvartalu ove godine iznosili 22,1 milijardu kuna, dok su rashodi ostvareni u iznosu 25,9 milijardi kuna.