Šefovi diplomacija EU-a su u zaključcima sa svog redovitog mjesečnog sastanka pozvali Hrvatsku da nastavi s intenzivnom provedbom svog akcijskog plana za rješavanje slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine te se obvezali da će o otvaranju pristupnih pregovora raspravljati ponovno u srpnju.
Sljedeći sastanak ministara vanjskih poslova EU-a održat će se 18. srpnja u Bruxellesu.
Ako se pogleda kalendar sastanaka Vijeća ministara, to je posljednji rok da Hrvatska dobije datum za početak pregovora prije Turske. Naime, nakon tog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a slijedi ljetna stanka, dok u rujnu nije predviđen sastanak Vijeća za opće i vanjske poslove. Prvi sljedeći sastanak Vijeća za opće i vanjske poslove, kojeg čine ministri vanjskih poslova, predviđen je za 3. listopada, isti dan kada bi se trebali otvoriti pristupni pregovori s Turskom.
Ipak, teoretski je moguće da bilo koja formacija Vijeća EU-a, primjerice ministri poljoprivrede, koji imaju predviđeni sastanak u rujnu, mogu donijeti odluku o početku pregovora. Osim toga, 1. i 2. rujna u Velikoj Britaniji je predviđen neformalni sastanak ministara vanjskih poslova. Riječ je tradicionalnim susretima, na kojima se ne donose službene odluke i koji se održavaju dvaput godišnje - svako predsjedništvo organizira po jedan takav sastanak. Prema nekim diplomatskim izvorima, britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw je rekao da bi se i na tom sastanku mogla donijeti odluka u slučaju da Hrvatska ispuni preostali uvjet u suradnji s Haškim sudom.
Predsjedatelj Vijeća EU-a, luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn, izrazio je u ponedjeljak u Luxembourgu nadu da će Hrvatska do srpnja, kada će EU ponovno razmatrati pitanje pristupnih pregovora, postići napredak u ispunjavanju preostalog uvjeta.
"Nastavit ćemo se baviti tim pitanjem u srpnju, za vrijeme britanskog predsjedništva. Vijeće će se, dakle, i dalje baviti tim pitanjem i nadam se da će se u srpnju moći signalizirati novi napredak", rekao je Asselborn na konferenciji za novinare.
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel pozdravio je u ponedjeljak u Luxembourgu zaključak Vijeća EU-a da se o pitanju pristupnih pregovora s Hrvatskom ponovno raspravlja u srpnju.
"Dobro je da ćemo o tome raspravljati u srpnju, da se rasprava o Hrvatskoj ne odgađa za kasnije. Znate da su postojale ideje da se još pričeka, mi smo im se usprotivili", rekao je Rupel.
Rupel je rekao da je rasprava na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a o zaključcima za Hrvatsku bila burna i da su zaključci rezultat kompromisa.
Nekoliko ministara je reklo da je Hrvatskoj potrebno više vremena za ispunjenje uvjeta, koji je Unija postavila za otvaranje pristupnih pregovora, te da je srpanj prerani rok, da je potrebno držati se ocjene haške tužiteljice Carle del Ponte, koja je rekla da trebaju proći tri do četiri mjeseca kako bi se vidjelo da li Akcijski plan hrvatske Vlade za rješavanje slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine daje konkretne rezultate.
Rupel je izrazio iznenađenje stajalištem povjerenika za proširenje Ollija Rehna, koji je punu suradnju s Haškim sudom izjednačio s uhićenjem generala Gotovine.
Na sastanku u ponedjeljak u Luxembourgu dogovoreno je da se na predstojećem summitu EU-a u četvrtak i petak u Bruxellesu pitanje proširenja ne stavi na dnevni red. Ministri vanjskih poslova usuglasili su nacrt zaključaka za summit EU-a. Kako se doznaje iz diplomatskih izvora, europski čelnici trebali bi se samo s jednom rečenicom osvrnuti na nastavak proširenja, u kojoj će potvrditi svoju privrženost odlukama iz prosinca prošle godine. Na prosinačkom summitu 2004. godine čelnici EU-a donijeli su odluke za otvaranje pregovora s Hrvatskom i Turskom. Hrvatskoj je postavljen uvjet pune suradnje s Haškim sudom, a Turskoj da prizna Cipar.
To ne mora nužno značiti da rasprave o proširenju neće ni biti, budući da svaka zemlja članica može na summitu otvoriti bilo koje pitanje.
Prema ranijim planovima pitanje proširenja bilo je predviđeno za summit. Diplomatski izvori ističu da skidanje proširenja s dnevnog reda ne znači da EU, zbog ustavne krize, želi usporiti proces širenja. Kao jedan od razloga odbijanja Ustava na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj ističe se i činjenica da građani EU-a nisu dobro "probavili" prošlogodišnje proširenje. Na ministarskom sastanku u Luxembourgu, prema nekim diplomatskim izvorima, kružio je prijedlog da se iz prijedloga zaključaka za summit izbaci poglavlje o Turskoj, u kojem se ponavlja da se pregovori s Ankarom otvaraju 3. listopada. Prema istim izvorima, predlagano je da se u zaključcima spomenu samo hrvatski napori na ispunjavanju uvjeta za pregovore. Na kraju je postignut kompromis, prema kojem bi europski čelnici u zaključcima summita izrazili svoju privrženost ranijim odlukama u svezi s proširenjem.