Božo Kelava je u SAD stigao 1969. godine, a 1978. je bio umiješan u otmicu kako bi, prema tvrdnji odvjetnika, ukazao na surovost tadašnjeg jugoslavenskog režima. On je s još jednom osobom u zapadnonjemačkom konzulatu u Chicagu zarobio taoce u znak prosvjeda protiv namjere Zapadne Njemačke da deportira hrvatskog disidenta.
Kelava i njegov prijatelj pustili su taoce neozlijeđene nakon 10 sati. Zbog svog je čina Kelava osuđen na dvije i pol godine zatvora.
Kelava, stanovnik Belmonta u Californiji, za američko je državljanstvo aplicirao tri puta, a tek nakon treće molbe 1999. ga je Ured za imigraciju pokušao ponovno uhititi i potom deportirati.
Njegov odvjetnik Michael Harwin je ustvrdio da vlada ne postupa pošteno u tom slučaju jer je od njegovog kaznenog djela prošlo već 27 godina.
"Božo Kelava je ovdje došao kao izbjeglica koji je počinio jedno jedino kazneno djelo, politički čin kako bi spasio svog sunarodnjaka od, kako se smatralo, sigurne torture i smrti u rukama komunista", kazao je Harwin.
"Od tada živi čestitim životom", dodao je.
Dan Ragsdale, visoki dužnosnik američkog imigracijskog i carinskog ureda u Phoenixu, koji je radio na slučaju, smatra da ga je "svakako primjereno deportirati", a veliko vremensko zakašnjenje je ocijenio "danas izrazito nevjerojatnim", s obzirom na mjere uvedene nakon terorističkih napada 11. rujna 2001.
"S obzirom na golemi broj ljudi koji žele doći u SAD i živjeti miroljubivo, ne uznemiruje me činjenica da ga se deportira bez obzira što je prošlo puno vremena", kazao je Ragsdale.
Branitelj Bože Kelave je najavio žalbu na presudu.