Mesa, politički neovisan, trudio se sačuvati vlast, nakon što je 2003. izabran na tu dužnost, ali se suočio sa povećanim prosvjedima militantnih Indijanaca oko nadzora nad latinoameričkim drugima po redu rezervama prirodnog plina i zahtjevima regionalnih pokrajina za većom nezavisnošću.
Naime, Indijanci zahtijevaju veći dio bolivijskog energetskog bogatstva, dok bogatije istočne pokrajine misle da zaslužuju više autonomije zbog doprinosa nacionalnom gospodarstvu južnoameričke najsiromašnije nacije.
Mesa je u svom kasnom sinoćnjem televizijskom obraćanju kazao da je " njegova odgovornost reći da je ovo najdalje što može ići", te da je donio odluku dati ostavku na dužnost predsjednika.
Bolivijski Kongres morat će glasovati o tome prihvaća li njegovu ostavku ili ne. Mesa je već ranije ove godine ponudio ostavku kako bi prosvjedi prestali, ali ju je parlament odbio.
Ostalo je nejasno da li će Mesina ostavka smanjiti prosvjede.
Satima prije Mesinog obraćanja, oko 80.000 prosvjednika okupilo se u ponedjeljak u La Pazu tražeći ustavne reforme i ostvarivanje njihovih zahtjeva. Zakleli su se da će i dalje držati blokiranima prometnice, zbog čega u La Pazu vlada nestašica hrane i benzina.